hrvatski

Značaj rada te promjene u strukturi zaposlenosti i uvjetima zapošljavanja u poljoprivredi

Nezaposlenost je jedan od najvažnijih gospodarskih i društvenih problema današnjice, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u većini zemalja svijeta. Tranzicijski procesi nakon Drugog svjetskog rata donijeli su značajne promjene u strukturi zaposlenosti u svim gospodarskim djelatnostima i granama, pa tako i u poljoprivredi. Doprinos poljoprivrede u zapošljavanju prilično je kontroverzan. Udjel poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti kontinuirano opada u svim zemljama koje su bile u mogućnosti razviti svoja gospodarstva i u kojima je poljoprivredno stanovništvo moglo pronaći glavni izvor dohotka izvan poljoprivrede. Usporedo s razvojem gospodarstva, značaj poljoprivrede se smanjivao, te danas iako je još uvijek značajan čimbenik blagostanja ruralnih krajeva, poljoprivreda pridonosi relativno malim postotkom bruto domaćem proizvodu. U Hrvatskoj, industrijalizacija s pratećom urbanizacijom je unijela značajne promjene u strukturi ruralnih područja Hrvatske, a samim tim i u poljoprivredu kao djelatnost. Urbana središta su privukla značajan broj radno sposobnog stanovništva, dok su ruralna područja postupno ostajala bez značajnog resursa – stanovništva. Dodatno, uz smanjene ukupnog broja stanovništva ruralnih područja, dolazi i do napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti. Tako se u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata udjel poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu počeo drastično smanjivati, pa je pao s 63, 2% koliko je iznosio 1948. godine na samo 4, 6% na kraju 2009. godine. Emigracijska osnovica sela se gotovo spustila na donju granicu, a svako daljnje iseljavanje uzrokuje produbljenje ionako prevelikih razlika na razini urbano - ruralno, što je prijetnja potpunom izumiranju sela i poljoprivrede kao načina života.

rad; zaposlenost; poljoprivreda

nije evidentirano