hrvatski

Agrarna struktura kao čimbenik konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava jadranske Hrvatske

Poljoprivredu jadranskog područja obilježavaju sustavi gospodarenja karakteristični za mediteransko područje. U proizvodnoj strukturi prevladava hortikultura (voćarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo), a u stočarstvu visoka je zastupljenost ovčarstva i kozarstva. Suvremena kretanja u prehrambenim navikama stanovništva, turizam, autohtoni proizvodi i okolišni aspekti potencijali su za razvoj poljoprivrede na području Jadranske Hrvatske. Obzirom na očekivani ulazak Hrvatske u Europsku uniju, rad polazi od pretpostavke nedovoljne konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava Jadranske Hrvatske. Razlozi su tome nepovoljna agrarna struktura koja onemogućava potpuno iskorištenje ljudskih i agroekoloških potencijala područja. Elementi agrarne strukture u kontekstu istraživanja podrazumijevaju posjedovnu strukturu, obrazovnu i demografsku strukturu stanovništva. Konkurentnost u kontekstu rada podrazumijeva sposobnost poljoprivrednih gospodarstava da ponude proizvode i usluge koji zadovoljavaju kvalitetu i standarde na lokalnom i svjetskim tržištima s cijenama koje su konkurentne. Rad analizira kretanje elemenata agrarne strukture u vremenskoj dimenziji primjenom statističkih izvora i metoda (trend) i istraživanjem literature. Primjenom statističkih izvora iz Europske unije, prije svega sustava poljoprivrednog računovodstva (Farm Accountancy Data Network - FADN) u radu se analiziraju pokazatelji uspješnosti poslovanja poljoprivrednih gospodarstva u mediteranskim zemljama (Grčka, Španjolska, Francuska i Italija), te prostorna usporedba elemenata agrarne strukture Hrvatske i EU. U Hrvatskoj još uvijek nisu javno dostupni podaci sustava poljoprivrednog računovodstva. Analiza poslovanja, struktura prihoda i troškova u poljoprivredi Jadranske Hrvatske i njihova usporedba sa zemljama Europske unije temelji se na dostupnim sekundarnim izvorima podataka. Određivanje utjecaja agrarne strukture na konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava Jadranske regije predstavlja podlogu za preporuku boljeg iskorištenja potencijala Jadranske regije bilo kroz poslovne odluke na gospodarstvima (mikroagroekonomski aspekt) ili na odluke iz područja agrarne i ruralne politike (makroagroekonomski aspekt).

agrarna struktura; konkurentnost; jedranska Hrvatska

nije evidentirano