hrvatski

STAMBENE ZGRADE, NJIHOVA DEKORACIJA I OPREMA STANOVANJA U RIMSKOJ PULI

Rimska Pula, nakon formiranja kolonije sredinom 1. st. pr. Krista, vjerojatno u doba Cezara, dobila je planske obrise rimskoga grada uz poštivanje prapovijesne planimetrije središnjeg gradskog brežuljka u obliku paukove mreže. Spiralna prometnica koja je vodila oko brežuljka do kapitolija te radijalni prilazi i prolazi od Herkulovih i drugih gradskih vrata, uvjetovali su trapezoidne insule u kojima su bila izgrađena stambena zdanja i vile urbane kolonije Pule. Takve gradnje i artefakti iz prve polovice 1. st. prije Krista, istraživanjima su utvrđeni na području gradske bazilike (basilica urbana) iza tzv. Dijaninog hrama, u temeljima tzv. Agripinine kuće na sjevernoj strani rimskog foruma te ostatcima rimske građevine ispred amfiteatra u Puli. Razdoblje vladavine cara Augusta i njegovih članova obitelji (Antonia) i carskih dužnosnika odlikuje se gotovo cjelovitom rekonstrukcijom pars superior i pars inferior grada s relativno pravilnijim insulama od decumanusa prema morskom zaljevu, s nekoliko velebnih zdanja na području vila s prostorijama kojih su podovi bili ukrašeni mozaicima (primjerice: «Kažnjavanje Dirke», motivima s labirintom ili kruništem gradskih zidina). Od dekumana (decumanus) prema gornjem dijelu rimskog grada bile su podignute u radijalnim usponima (clivus) dijelom višekatnice u insulama, koje su se miješale s područjima novoizgrađenih urbanih vila (villa urbana), ukrašenih bogatijom unutrašnjom opremom: mozaičkim podovima, freskama, štukaturama, termalnim stambenim prostorima i kamenom dekoracijom. Posebno se stoga treba osvrnuti na ove raskošne vile gornjega grada na padinama središnjeg brežuljka (pars superior) rimske kolonije Pule od kojih je zgrada s peristilom i mozaičkim podom s dva pauna značajan dekorativni primjer rimskog urbanizma i može služiti kao paradigma pulskih urbanih raskošnih vila bilo po koncepciji izgradnje, bilo po mozaičkoj i fresko dekoraciji, kao i opremljenosti mramornim fontanama, koje su krasile atrij. S obzirom na status Pule kao grada članova carske obitelju Julijevaca, visokih činovnika patricijskih obitelji, stupanj dosadašnje istraženosti gradskog područja nije srazmjeran statusu kolonije i bogatstvu stanovništva. Rezultati ipak mogu ukazivati na raskoš i bogatstvo opreme rimskih urbanih vila od kojih se razlikuju stambene insule skromnijih obrtničkih, trgovačkih i činovničkih staleža u gradskoj jezgri kolonije Pule 1. st. pr. Krista do 4. stoljeća.

STAMBENE ZGRADE; DEKORACIJA; RIMSKA PULA

nije evidentirano

engleski

RESIDENTIAL BUILDINGS, THEIR DECORATIONS AND LUXURY IN ROMAN PULA

Rimska Pula, nakon formiranja kolonije sredinom 1. st. pr. Krista, vjerojatno u doba Cezara, dobila je planske obrise rimskoga grada uz poštivanje prapovijesne planimetrije središnjeg gradskog brežuljka u obliku paukove mreže. Spiralna prometnica koja je vodila oko brežuljka do kapitolija te radijalni prilazi i prolazi od Herkulovih i drugih gradskih vrata, uvjetovali su trapezoidne insule u kojima su bila izgrađena stambena zdanja i vile urbane kolonije Pule. Takve gradnje i artefakti iz prve polovice 1. st. prije Krista, istraživanjima su utvrđeni na području gradske bazilike (basilica urbana) iza tzv. Dijaninog hrama, u temeljima tzv. Agripinine kuće na sjevernoj strani rimskog foruma te ostatcima rimske građevine ispred amfiteatra u Puli. Razdoblje vladavine cara Augusta i njegovih članova obitelji (Antonia) i carskih dužnosnika odlikuje se gotovo cjelovitom rekonstrukcijom pars superior i pars inferior grada s relativno pravilnijim insulama od decumanusa prema morskom zaljevu, s nekoliko velebnih zdanja na području vila s prostorijama kojih su podovi bili ukrašeni mozaicima (primjerice: «Kažnjavanje Dirke», motivima s labirintom ili kruništem gradskih zidina). Od dekumana (decumanus) prema gornjem dijelu rimskog grada bile su podignute u radijalnim usponima (clivus) dijelom višekatnice u insulama, koje su se miješale s područjima novoizgrađenih urbanih vila (villa urbana), ukrašenih bogatijom unutrašnjom opremom: mozaičkim podovima, freskama, štukaturama, termalnim stambenim prostorima i kamenom dekoracijom. Posebno se stoga treba osvrnuti na ove raskošne vile gornjega grada na padinama središnjeg brežuljka (pars superior) rimske kolonije Pule od kojih je zgrada s peristilom i mozaičkim podom s dva pauna značajan dekorativni primjer rimskog urbanizma i može služiti kao paradigma pulskih urbanih raskošnih vila bilo po koncepciji izgradnje, bilo po mozaičkoj i fresko dekoraciji, kao i opremljenosti mramornim fontanama, koje su krasile atrij. S obzirom na status Pule kao grada članova carske obitelju Julijevaca, visokih činovnika patricijskih obitelji, stupanj dosadašnje istraženosti gradskog područja nije srazmjeran statusu kolonije i bogatstvu stanovništva. Rezultati ipak mogu ukazivati na raskoš i bogatstvo opreme rimskih urbanih vila od kojih se razlikuju stambene insule skromnijih obrtničkih, trgovačkih i činovničkih staleža u gradskoj jezgri kolonije Pule 1. st. pr. Krista do 4. stoljeća.

RESIDENTIAL BUILDINGS; DECORATIONS; ROMAN PULA

nije evidentirano