Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 561242

Širitelji vjere i kulturni identiteti u XVII. i XVIII. stoljeću


Mrdeža Antonina, Divna
Širitelji vjere i kulturni identiteti u XVII. i XVIII. stoljeću // Zadarski filološki dani III zbornik radova, 3 (2011), 3; 207-224 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


CROSBI ID: 561242 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Širitelji vjere i kulturni identiteti u XVII. i XVIII. stoljeću
(Propagators of faith and cultural identities in the XVII. and XVIII. century)

Autori
Mrdeža Antonina, Divna

Izvornik
Zadarski filološki dani III zbornik radova (1846-4955) 3 (2011), 3; 207-224

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
vjerski identitet ; hrvatski rani novi vijek ; katolička obnova
(religious identity ; Croatian Early Modern Ages ; the Catholic renewal)

Sažetak
U članku se propituje učinak širenja različitih kršćanskih vjeroispovijesti na razvijanje ideje o široj kulturnoj pripadnosti Hrvata nakon 1622. godine – poslije osnivanja Congregatio de propaganda fide. Pisma i dedikacijske poslanice čija je tema promidžba vjere i vjerskoga dijaloga iz starije hrvatske književnosti XVI. i XVII. stoljeća zanimljiva su građa za istraživanje predodžbi o vjeroispovijesti, jeziku i rodu kao vezanim elementima kulturnoga i nacionalnoga predliberalnog identiteta. Ideja o njegovanju zajedništva kultura vjeroispovijesti intenzivirala se na jugoistoku Europe ponajprije u sklopu djelovanja vjerskih aktivista u vrijeme borbe za prevlast protestantizma nad katolicizmom (o čemu čitamo u dedikacijskim predgovorima Antuna Dalmatina i Stipana Konzula Istriana), a poslije i obratno, u djelovanju katoličke obnove. Zasadu Luterove reforme o nužnosti čitanja Sv. Pisma na vernakularu prihvatili su i protureformatori, što je potaknulo prevoditeljsku djelatnost na narodnim jezicima radi olakšana širenja ideja na što obuhvatnijem području. Razmišljanja aktivista u dedikacijskim poslanicama i epistolografiji pokazuju da postoje eksplicirani ideološki konstrukti jedinstva jezika u nekoliko varijanti: prvo, hibridan jezik zasnovan na živim govorima (hrvatskoga i bosanskoga kakav je sastavio Stjepan Drenoci za diplomatsku misiju A. Possevina u Rusiji ; standard sastavljen od različitih hrvatskih govora kakav su, s manjim varijantama u zamisli, predlagali Aleksandar Komulović i Matija Matulić Alberti ; drugo, hibridan književni jezik zasnovan na staroslavenskom i ruskom jeziku prema Levakovićevu projektu, koji potom purificira Mate Karaman ; treće, hibrid hrvatskoga, staroslavenskoga i ruskog jezika kakav predlaže Juraj Križanić ; četvrto, uzimanje živog govora kao osnovice (dubrovačka štokavština koju predlaže Bartul Kašić s mogućnošću umetanja osobina različitih govora ili pak bosanski govor kao "lingua mater" svim slavenskim jezicima - prema poimanju Dubrovčanina Stjepana Ružića). Unatoč snažnom zajedničkom političkom interesu za ujedinjenje katolika i pravoslavnih u borbi protiv Osmanlija, predmnijevanje o jedinstvenosti jezika Slavena - kao značajna zajedničkog elementa njihova identiteta kojim će se potpomoći implementiranje kršćanske unije kao drugoga zamišljena identiteta, s posebice usmjerenim akcijama na Južne Slavene - pokazalo se teže ostvarivim. Socio komponenta rodnih govora povezivala se uz vjeroispovijest te su se od materijala za gradbu jedinstvena jezika, zamišljene alatke za postizanje kršćanske unije, postupno oblikovali različiti jezični standardi, čiji proces standardizacije još uvijek traje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
269-1301070-0768 - Nacionalni prostor u djelima starih hrvatskih pisaca (Divna Mrdeža-Antonina, )

Ustanove
Sveučilište u Zadru

Profili:

Avatar Url Divna Mrdeža-Antonina (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Mrdeža Antonina, Divna
Širitelji vjere i kulturni identiteti u XVII. i XVIII. stoljeću // Zadarski filološki dani III zbornik radova, 3 (2011), 3; 207-224 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
Mrdeža Antonina, D. (2011) Širitelji vjere i kulturni identiteti u XVII. i XVIII. stoljeću. Zadarski filološki dani III zbornik radova, 3 (3), 207-224.
@article{article, author = {Mrde\v{z}a Antonina, D.}, year = {2011}, pages = {207-224}, keywords = {religious identity, Croatian Early Modern Ages, the Catholic renewal}, journal = {Zadarski filolo\v{s}ki dani III zbornik radova}, volume = {3}, number = {3}, issn = {1846-4955}, title = {Propagators of faith and cultural identities in the XVII. and XVIII. century}, keyword = {religious identity, Croatian Early Modern Ages, the Catholic renewal} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font