hrvatski

Suvremeni metodološki pristupi rimskodobnom stambenom prostoru i mogućnost njihove primjene u istraživanju prostora Liburnije

Autorice raspravljaju o metodološkim pitanjima vezanima uz mogućnosti određivanja namjena prostorija u rimskodobnim kućama. U novije vrijeme jača svijest da one nisu bile uniformne - poput kakvih preslika kuća iz Pompeja - već da su se razlikovale ne samo na osnovi gospodarskih i društvenih mogućnosti i potreba njihovih vlasnika, već i s obzirom na regionalne specifičnosti gradnje. Nazivi pojedinih prostorija koje su nam prenijeli antički pisci ne mogu se automatizmom prenijeti na takve gradnje, pa je sve jasnija potreba što multidisciplinarnijeg pristupa njihovom proučavanju. Antičko nazivlje može se zadržati, ali samo kao konvencija, dok tek kritičko propitivanje koje se zasniva na uvažavanju lokacije neke prostorije, njene veličine, veze s drugim prostorima, dekoracije i slično, može pomoći odgonetnuti namjenu pojedinih prostorija. Stoga je nužno što preciznije evidentirati sve navedene čimbenike kao i nalaze u zatvorenim kontekstima stambenih prostora, jer su oni najizravniji svjedoci nekadašnjih djelatnosti koje su se u njima odvijale. Takvi pristupi otvaraju nam novi pogled na rimsku kuću u kojoj namjena pojedinih prostorija nije bila jednoznačna kako je to pojednostavljeno prikazano u starijim istraživanjima već vrlo često kompleksna u smislu mnogostrukih aktivnosti koje su se odvijale na jednom mjestu. Promjene u metodološkom pristupu dovode u pitanje dosadašnji primat literarne nad materijalnom građom u proučavanju stanovanja te nameću pitanje primjene odgovarajućih analitičkih metoda u svrhu što objektivnije identifikacije namjena pojedinih prostorija u kućama. Na žalost, starija istraživanja nisu vodila računa o višestrukoj upotrebi rimske kuće, koja je potvrđena analizom materijalne ostavštine u sklopu istraživanja kuća u Pompejima, a isto se uočava i na drugim područjima rimske države, uključujući i antičku Liburniju. Upravo na primjeru kuća s toga prostora, autorice će pokazati mogućnosti, ali još više ograničenja, identificiranja namjena pojedinih prostora ovisno o količini i preciznosti podataka o okolnostima nalaza unutar njih.

metodološki pristupi; rimsko doba; stambeni objekti; Liburnija; Zadar

nije evidentirano