hrvatski

Kritika kulturnih politika iz perspektive ženske kulturne elite

Razvojem globalnog kapitalizma s kulture je odavno skinuta „aureola ekskluzivnosti“ te se ona jednako kao i drugi oblici kapitala, smatra profitnim područjem na koje se primjenjuju suvremene poslovne koncepcije i izračunava dobit. Kulturne industrije u tom kontekstu postaju izrazito bitna razvojna komponenta 21. stoljeća jer su utemeljene na znanju, inovacijama i kreativnosti. Kritika kulturnih politika iz ugla ženskog kulturnog menadžmenta utemeljena je na znanstvenom istraživanju provedenom 2007/2008. Rezultati istraživanja pokazuju da su kulturna politika i odnos medija prema kulturi najvažnije komponente prepreka u pokušaju održanja privatnog kulturnog poduzetništva u izrazito nesigurnom hrvatskom društvenom kontekstu. Također, pokazalo se da su javni, privatni i civilni kulturni sektor u neravnopravnom položaju spram državne potpore iako je ovaj potonji nositelj vrijednosti koje uključuju, danas cijenjene, europske vrijednosti kao što su etnička tolerancija, mir i rodna ravnopravnost. Civilni se sektor, osim toga, pojavljuje kao nositelj idejnih i financijskih inovacija u kulturnom polju. Kritika kulturnih politika usmjerena je prema nesistematskom praćenju njenih učinka od strane kulturne administracije i neravnomjernom učešću žena u procesima programske evaluacije. Između ostaloga, procjenjuje se da se kulturna politika ne provodi, neosjetljiva je na radikalne promjene i inovacije a koje bi mogle pomoći osmišljavanju novih temelja za odnos države prema tradicionalno zapostavljenoj kulturi.

kulturne politike; rod; žene

nije evidentirano