hrvatski

Vrednovanje prostora Parka prirode Biokovo u funkciji turističke eko rente

Turizam je jedna od ključnih gospodarskih djelatnosti obalnih područja. Suvremena turistička potražnja uvjetuje sve brži razvoj novih, tzv. soft oblika turizma okrenutih pojedincu, a koji se manifestiraju kroz cijeli niz specijaliziranih oblika turizma (npr. seoski, nautički, kongresni, incentive, itd.). Turizam je, u dijelu elemenata turističke ponude, izuzetno vezan i ovisan o okolišu. Stoga je razvoj turizma potrebno planirati i njime upravljati na principima održivosti. To podrazumijeva i upravljanje prostorom u cilju turističkog i ukupnog razvoja, odnosno upravljanje razvojem u prostoru. U tom kontekstu, javlja se problem korištenja turističkog prostora i okoliša, odnosno problem institucionalnog okvira očuvanja i unaprjeđenja prostora i okoliša kao preduvjet razvoja turizma. S obzirom da turizam (turisti) troši prostor i njegove resurse, čini se ispravnim da to korištenje, odnosno štetu koju prizvodi korištenjem, i plati u vidu naknade. Naknada, odnosno renta, ovisi dakle o vrijednosti prostora i resursa koji se koristi u turističke svrhe. Ovo je istraživanje fokusirano je na područje Makarske rivijere, koje je tradicionalna turistička destinacija. Područje je podijeljeno u tri osnovne prostorne jedinice, od kojih se u ovom radu istražuje Park prirode Biokovo. Metodom višekriterijalne analize PROMETHEE II identificirano je tri područja Parka Prirode različite vrijednosti prostora za turizam. Nadalje, usporednom analizom s druge dvije osnovne prostorne jedinice (urbana naselja i kupališna zone) utvrđeno je da vrijednost plaža odnosno kupališnih zona u velikoj mjeri odgovara vrijednosti urbanih naselja u kojima ili u blizini kojih se nalaze. Najvrijedniji prostori u blizini su Parka prirode Biokovo, odnosno njegove najvrijednije prostorne jedinice, priobalnog područja. Iz svega navedenog proizlazi da bi turistička prostorna renta, bazirana na rangu prostornih jedinica s obzirom na vrijednost prostora, bila vrijedni instrument upravljanja prostorom destinacije. Štoviše, model razvijen u ovom istraživanju mogao bi se koristiti u svrhu kontinuiranog monitoringa (procjene efekata poduzetih razvojnih politika i mjera) i ponovne evaluacije prostornih jedinica s obzirom na vrijednost njihova prostora i okoliša za razvoj turizma.

turizam ; okoliš ; turistička eko naknada ; vrednovanje prostora ; višekriterijalno programirane

nije evidentirano