hrvatski

Utjecaj pojedinih čimbenika na percepciju slikovnih informacija

Boja je psihofizicki doživljaj i kao takva danas predstavlja jedan od glavnih cimbenika u grafickim i multimedijskim sustavima. Na doživljaj boje utjece više cimbenika: vidno polje te njegovo kolorimetrijsko svojstvo i karakteristike poput osvjetljenosti, osvjetljenja, površine, volumena i filma. CIE komisija je radi lakšeg mjerenja i prikazivanja boja odredila mjerne standarde i neke postavke. Definirane su i XYZ tristimulusne vrijednosti, te sustavi u kojima se one prikazuju (kromatski dijagram), CIE LAB i CIE LUV. No ti sustavi su pokazali da postoje ogranicenja glede podudaranja boja za prosjecnog promatraca da CIE sustav kolorimetrije to ne može predvidjeti ni objasniti. Fenomeni boje u odredenom okruženju okarakterizirani su pojavama simultanog kontrasta, osjetljivosti oka na razliku u svjetlini istog tona i efektom prekrivanja. Razni efekti koji se javljaju u primjeni mogu se istražiti pokusima i važni su za model prikaza boja. Bezold-Bruckov efekt promjene obojenosti upucuje na promjenu u valnoj duljini promjenom luminacije. Abneyev efekt pokazuje da ravne linije koje krecu od bijele tocke u kromatskom dijagramu nisu linije konstantne obojenosti, a Helmholtz--Kohlrausch efekt opisuje linije konstantne svjetline kod konstantne osvjetljenosti. Hunt je pokazao da se dva uzorka mogu usporediti jednim uzorkom vece zasicenosti, promatrani pri niskom osvjetljenju i uzorkom manje zasicenosti promatranim pri vecem nivou osvjetljenja. Stevensov efekt je slican Huntovom, a odnosi se na to da povecanjem osvjetljenosti tamne boje postaju tamnije, a svijetle boje postaju svijetlije. Helson-Juddov efekt se ne može promatrati u normalnim uvjetima promatranja i vidi ga samo 50% ispitanika, a pretpostavlja sa da je malog prakticnog znacenja. Na efekte utjecu i kontekst i strukturalni efekti, zbog toga treba uzeti u obzir i prostor i obojene vrijednosti u ovisnosti jedne o drugima, s tim da obojene vrijednosti nisu uvijek konstantne. Kromatska adaptacija je sposobnost Ijudskog vizualnog sustava da se prilagodi razlicitim svjetlinama boje da bi se približno sacuvao prikaz boje predmeta. Osim kromatske adaptacije postoji i adaptacija na svjetlo i adaptacija na tamno. Adaptacijom su ukljuceni razliciti mehanizmi od osjetilnih, refleksno podražajnih do kognitivnih mehanizama. Neki od opisanih efekata su ukljuceni u praksi kao na primjer sRGB i u sustavima za upravljanje bojama, a drugi služe samo za laboratorijska ispitivanja. sRGB sustav je proizašao iz nelinearnosti Ijudskog vizualnog sustava. CIE kolorimetrija ne daje uvijek zadovoljavajuce rezultate jer ne uzima u obzir dodatna djelovanja, pa je zbog toga CIE kolorimetrijski dustav sa ?E94 uzela u obzir parove boja koji su u razlicitim uvjetima jednaki što omogucuje predvidanje boje u drugim uvjetima. Takoder uzima u obzir i velicinu, teksturu te faktor korekcije. CIE izvori svjetla u praksi ne odgovaraju realnim izvorima svjetla, pa je zbog toga potrebno poznavanje spektralne raspodjele zracenja izvora svjetla. Još jedan nedostatak je konstantnosti boje kod Ijudi koja nije moguca u Ijudskom vizualnom sustavu zbog njegove nelinearnosti. Kako klasicna kolorimetrija ne objašnjava sve utjecaje cimbenika na doživljaj boja nužna su daljnja istraživanja. Ona upucuju na moguci daljnji razvoj sustava za upravljanje bojama, koji je u praksi pokazao dobru primjenu. Ta dostignuca proizlaze iz cinjenice da postojeci modeli uzimaju u obzir nelinearnost Ijudskog vizualnog sustava. Daljnjim istraživanjem utjecaja pojedinih cimbenika na doživljaj boja, a time i na percepciju slikovnih informacija, mogla bi se omoguciti bolja reprodukcija.

Slikovna informacija; koorimetrijska značajka; perceptualni odnosi; razliciti utjecaji na doživljaj

nije evidentirano