hrvatski

Socijalni i gospodarski vid supsidijarnosti: mogućnosti i potrebe u Hrvatskoj

Nakon što je autor prethodno iznio načela teoretskog utemeljenja supsidijarnosti u društvenom i političkom životu, u ovom radu sagledava konkretne mogućnosti ostvarenja tog načela u Hrvatskoj na socijalnom i gospodarskom planu. U prvom dijelu rada koriste se podatci empirijskog istraživanja o supsidijarnosti u Hrvatskoj koje je provedeno 2009. godine. Ti podatci ukazuju na to da je pojam supsidijarnosti relativno nepoznat u Hrvatskoj, ali i na to da kod hrvatskih građana postoji spremnost za supsidijarni zaokret u funkcioniranju države i društva. To se očituje pogotovo u tomu da mlađe generacije građana i oni s višim stupnjem obrazovanja pokazuju najviše zanimanja za jače supsidijarno funkcioniranje društva. Oni uviđaju važnost uloge civilnog društva i raznih udruga građana, kao i pojedinaca, u preuzimanju mnogih socijalnih služba koje su dosad bile uglavnom u nadležnosti države, spremni su za uključivanje nižih instancija i u sustav odlučivanja na planu gospodarstva te uviđaju potrebu da se načelo supsidijarnosti shvati kao dio općeg dobra. U drugom dijelu rada, razmatraju se konkretne perspektive supsidijarnosti u Hrvatskoj, i to na nekoliko razina: pitanje nepoznavanja pojma supsidijarnosti što sa sobom nosi problem uključivanja pojma supsidijarnosti u programe obrazovanja ; pitanje zakonskih odredaba o supsidijarnosti koje su u Hrvatskoj uglavnom zadovoljavajuće kada postavljaju generalne okvire uspostave supsidijarnosti, a manje efikasne kada se radi o konkretnoj primjeni ; pitanje decentralizacije i važnosti ljudskog potencijala gdje se upozorava na neke probleme decentralizacije, ali i na nedovoljno obrazovanje ljudi koji bi na lokalnoj razini trebali supsidijarno djelovati ; pitanje isuviše fragmentarne teritorijalne organizacije Hrvatske gdje mnoge lokalne zajednice nisu sposobne preuzeti svoj dio odgovornosti ; pitanje nedovoljnog razvoja civilnog društva bez kojega je nemoguće ostvariti supsidijarnost ; pitanje fiskalne decentralizacije koja bi trebala činiti osnovu supsidijarnosti, no, ona osim vertikalne dimenzije gdje država dodjeljuje sredstva lokalnim sredinama, zahtijeva i razvoj horizontalne dimenzije koja u Hrvatskoj uvelike nedostaje ; konačno, pitanje perspektiva supsidijarnosti u gospodarstvu, gdje se radi o tome da na taj način gospodarstvo postane socijalno osjetljivo i svojevrsni partner socijalnoj politici.

supsidijarnost; civilne udruge; opće dobro; gospodarstvo; zakon; decentralizacija; civilno društvo; lokalna samouprava

nije evidentirano