hrvatski

Gospodarenje smeđim medvjedom (Ursus arctos L.) u lovištu „Bjelolasica“

Trofeje smeđeg medvjeda su krzno i lubanja. Zbog nestanka smeđeg medvjeda iz najvećeg dijela zapadne Europe, krzno je postalo još dragocjenija trofeja. Danas smeđi medvjed u Hrvatskoj ima status lovne divljači, zaštićen je lovostajom, ali je i na popisu Europskih zaštićenih životinjskih vrsta, te se R. Hrvatska kao potpisnica relevantnih međunarodnih ugovora mora pridržavati istih, te smeđim medvjedom gospodariti po posebnom režimu. Smeđim medvjedom se gospodari prema „Planu gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj“ te „Akcijskim planom“ za svaku tekuću godinu. Prihrana smeđeg medvjeda provodi se od 60-tih godina prošlog stoljeća. Prihrana zrnatom hranu je u padu, mesnom hranom je u porastu, dok je prihrana smjesom konstantna. Izlučenja su u porastu, kako odstrjel tako i otpad. Od ukupnog broja stečenih trofeja krzna (153) u razdoblju 1981/82. do 2010/11., 56% je rangu zlatne medalje, 13% u rangu srebrne medalje i 10% u rangu brončane medalje, dok je bez medalje 21%. Prosječna trofeja krzna smeđeg medvjeda u analiziranom razdoblju iznosi 314, 71 CIC t, najjača trofeja iznosi 525, 80 CIC t, a najmanja 141, 85 CIC t. Također, u tom razdoblju vidi se rast maksimalnih, prosječnih i minimalnih vrijednosti, što govori da gospodarski kapacitet nije postignut. Širina krzna je zabilježila veći porast od dužine krzna što je povezano s mogućim povećanjem tjelesne mase kao posljedicom kvalitete staništa, ali i višegodišnje prihrane smeđeg medvjeda. Dosadašnji odstrjel smeđeg medvjeda bio je veći u proljeće nego u jesen. Gorski kotar je jedno od najkvalitetnijih staništa smeđeg medvjeda u Republici Hrvatskoj, a lovište „Bjelolasica“ sa obzirom na svoju veličinu 30324, 58 ha, jedno je od najvećih u Državi. Obzirom na visoku trofejnu strukturu možemo zaključiti da je ovo lovište izuzetno kvalitetno za smeđeg medvjeda.

smeđi medvjed ; Gorski kotar ; Bjelolasica ; trofej

nije evidentirano