Naslov
Izrazi za mentalna stanja i teorija uma predškolske djece u odnosu na dob i socijalnu okolinu
(Mental state terms and theory of mind in preschool children in relation to age and social environment)

Autori
Šakić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Interdisciplinarni poslijediplomski studij „Jezična komunikacija i kognitivna neuroznanost“

Mjesto
Zagreb

Datum
23.12

Godina
2010

Stranica
269

Mentor
Ljubešić, Marta ; Pavličević-Franić, Dunja

Ključne riječi
teorija uma; razumijevanje želja; netočna vjerovanja; razumijevanje emocija; govor o mentalnim stanjima
(theory of mind; desire understanding; false beliefs; emotion understanding; mental state talk)

Sažetak
Ciljevi istraživanja bili su proučiti razvojne promjene u količini upotrebe izraza za mentalna stanja u spontanom govoru i u razumijevanju teorije uma u djece govornika hrvatskog jezika u predškolskoj dobi, učinke socijalne okoline na razvoj u ovim područjima usporedbom djece u obiteljima i djece u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi te odnos količine govora o mentalnim stanjima, razumijevanja teorije uma i općeg jezičnog razumijevanja. U istraživanju je sudjelovalo 94 djece u obiteljima i 94 djece u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, u dobi od 3, 4 i 5 godina. Primijenjene su razvojne ljestvice jezika i zadatci za ispitivanje razumijevanja teorije uma, želja, vjerovanja i emocija te su u situaciji polustrukturirane igre prikupljeni uzroci dječjeg spontanog govora u kojima je analizirana upotreba izraza za mentalna stanja. Rezultati pokazuju da je u predškolskoj dobi količina govora o željama stabilna, dok se količina govora o vjerovanjima i emocijama povećava te se poboljšava dječje razumijevanje teorije uma, želja, vjerovanja i emocija. Djeca u domovima za djecu su u usporedbi s djecom u obiteljima više govorila o željama, a manje o vjerovanjima i emocijama te su pokazala slabije razumijevanje teorije uma i pojedinih mentalnih stanja, ali se obrazac razvojnih promjena u ispitivanim područjima u ovim dvjema skupinama djece nije razlikovao. Uz kontrolu jezičnog razumijevanja učinci dobi i socijalne okoline na količinu govora o mentalnim stanjima nisu bili značajni, dok su učinci na razumijevanje nekih mentalnih stanja ostali značajni. Pokazalo se da je količina dječjeg govora o mentalnim stanjima u većoj mjeri određena jezičnim razumijevanjem nego razumijevanjem teorije uma i mentalnih stanja. Dobiveni rezultati razmotreni su u kontekstu različitih teorijskih objašnjenja odnosa jezika i teorije uma te prirode i razvoja teorije uma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA