hrvatski

Razvoj izrade topografske karte mjerila 1:25 000 u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2010. godine

Glavni cilj magistarskog rada bio je prikupiti i obraditi podatke o izradi nove topografske karte u mjerilu 1:25 000 (TK25) za Republiku Hrvatsku. Izrada topografskih karata toga mjerila i sitnijih mjerila, u bivšoj je državi bila isključivo u nadležnosti saveznih vojnih vlasti, odnosno Vojnogeografskog instituta (VGI) u Beogradu. Republička geodetska uprava u Hrvatskoj mogla je samo naručivati određeni broj primjeraka tiskane karte (civilna izdanja). Poslije proglašavanja neovisnosti Republika Hrvatska ostala je bez mogućnosti tiska i ažuriranja topografskih karata, jer su reprodukcijski originali za tisak ostali u Beogradu. Velike promjene u prostoru, uzrokovane ratnim zbivanjima, demografskom ekspanzijom ali i opći napredak društva, praćen snažnim tehnološkim razvojem i prekomjernim trošenjem prirodnih rezervi, bitno su utjecali na svijest o neprocjenjivoj vrijednosti čovjekova životnog prostora. Stoga su promišljeno korištenje, svrhovito uređenje i sustavna zaštita čovjekova okoliša postali vrlo važni zadaci suvremenog čovjeka. U današnje doba ažurni prostorni podaci potrebni za razna projektiranja, izrade studija, kvalitetno prostorno planiranje, te razne druge aktivnosti čine snažan pokretač cjelokupnog gospodarstva. Zbog svih navedenih razloga započeo je u tehnološkom smislu samostalni razvoj topografske kartografije u Republici Hrvatskoj. U drugom poglavlju magistarskog rada navedene su sve studije koje je naručila Državna geodetska uprava s ciljem utvrđivanja puta razvoja izrade topografskih karata u Republici Hrvatskoj. Prva studija koju je naručila Državna geodetska uprava bila je Studija o ustrojstvu službenoga topografsko kartografskog informacijskog sustava Republike Hrvatske (STOKIS). U studiji je nakon iscrpne analize trenutnog stanja u Republici Hrvatskoj i temeljem iskustava naprednijih zemalja koje su već postavile elemente za razvoj modernih topografsko-kartografskih sustava postavljen osnovni koncept razvoja kartografsko-topografskog sustava u Republici Hrvatskoj. Nakon toga slijedi niz studija što su ih većinom izradili profesori s Geodetskog fakulteta i stručnjaci iz pojedinih vodećih geodetskih tvrtki u Hrvatskoj. U trećem poglavlju ukratko je prikazan CROTIS – Hrvatski topografsko-informacijski sustav koji je stavljen službenu uporabu je 2002. godine. Model podataka CROTIS dao je osnovu i detaljna rješenja za topografske podatke: načine njihova prikupljanja, obrade, točnosti, načina prikazivanja, topoloških relacija i njihove razmjene. Uspostavom modela podataka CROTIS ostvarili su se glavni preduvjeti za izradu temeljne topografske baze (TTB) iz koje modelnom i kartografskom generalizacijom nastaje kartografska baza u mjerilu 1:25 000 (KB25). Iz kartografske baze u mjerilu 1:25 000 izrađuje se priprema za tisak i tisak listova TK25. Tome je posvećeno četvrto poglavlje ovoga magistarskog rada. Peto poglavlje je najdulje i najdetaljnije. U njemu su kronološki navedeni svi ugovoreni poslovi na izradi svih listova TK25. Na priloženim tematskim kartama lijepo se može pratiti napredak ugovaranja izrade listova sve do 2010. godine, kad je ugovoreno osam posljednjih listova. U šestom poglavlju pristupnik ukratko objašnjava korist koju Hrvatskoj donosi završena topografska karta u mjerilu 1:25 000. Jedino je zaboravio naglasiti da će i znanstvenci iz mnogih znanstvenih polja i grana moći upotrijebiti TK25 u svojim istraživanjima, a vjerojatno i pomoći da se ta karta održi ažurnom te da se iz nje što brže izvedu odgovarajuće topografske karte sitnijih mjerila. Sedmo poglavlje je zaključak u koji je uključen opis planiranih aktivnosti u službenoj topografskoj kartografiji u Hrvatskoj u bližoj budućnosti.

topografska karta; Hrvatska

nije evidentirano