Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 559232

Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba Mill.) na području Gorskog Kotara


Poštenjak, Karmelo; Gradečki-Poštenjak, Marija
Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba Mill.) na području Gorskog Kotara // Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko, 44 (2011), 1; 53-65 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)


Naslov
Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba Mill.) na području Gorskog Kotara
(Seed units of Silver fir (Abies alba Mill.) in the area of GorskI Kotar)

Autori
Poštenjak, Karmelo ; Gradečki-Poštenjak, Marija

Izvornik
Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko (0351-1693) 44 (2011), 1; 53-65

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Gorski Kotar ; obična jela ; sjemenske jedinice
(Gorski Kotar ; Silver fir ; seed units)

Sažetak
Najveće površine jelovih šuma u Hrvatskoj su u Gorskom Kotaru – na području obraslog visokog krša, a to je ujedno i njen optimum areala. Specifičnost orografije krša kao makro i mikroklime uvjetovale su da na ovom relativno malom prostoru nalazimo značajnu raznolikost staništa, podneblja, flore i faune. Jelu nalazimo na različitim položajima, na nadmorskoj visini od < 500 do >1200 m. Iako se najveće površine jelovih sastojina nalaze na vapnencima, dolaze još i na vapneno-dolomitnim, dolomitnim i silikatnim podlogama. Različite geološke podloge formirale su više od desetak tipova tala koja se razlikuju po fizikalno–kemijsko-biološkim osobinama. Jelu najčešće nalazimo u mješovitim (rijetko čistim) sastojinama s bukvom, smrekom, gorskim javorom i brijestom, gdje dolazi u 11 ekološko-gospodarskih tipova šuma (I-B-11, I-B- 30, I-C-10, I-C-11, I-C-12, I-C-20, I-C-30, I-C- 40, I-C-50, I-C-60, I-C-61). Njen fenotip se značajno razlikuje po ekološko-gospodarskim tipovima što je prepoznatljivo iz određenih taksacijskih parametara kao što su: visine stabala, širine i dužine krošanja. Također se značajno razlikuju i njene biološko-gospodarske osobitosti: rast i prirast, broj stabala/ha, volumni prirast/ha i dr. Uzevši u obzir značajne orografske, visinske, geološke, pedološke, biljno-sociološke i biološko-uzgojno-gospodarske raznolikosti jelovih sastojina razvidno je da najnovija rajonizacija jele u Gorskom Kotaru zanemaruje veliku raznolikost njezinih sastojina, te ju stoga treba dopuniti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
024-0242108-2099 - Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo (Mladen Ivanković, )

Ustanove
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • CAB Abstracts