hrvatski

Utjecaj laka na gustocu obojenja otiska

Svrha rada je pojašnjenje interakcije izmedu materijala na otisku, odnosno odredivanja utjecaja razlicitih lakova na promjenu obojenja cetverobojnog otiska u odredenim uvjetima. Za istraživanja su kao tiskovne podloge korišteni nepremazani bezdrvni papir za ofsetni tisak i premazni visokosjajni papir za višebojni tisak. Tiskalo se s cetiri osnovna bojila (CMYK) i pripremali su se slijedeci uzorci: otisci ne lakirani, otisci jedanput lakirani ofsetnim lakom, otisci dva puta lakirani ofsetnim lakom i otisci lakirani disperzijskim lakom. Mjerene su reflekticke opticke gustoce desetstupanjskog sivog klina i izracunate su osnovne statisticke velicine za svaku boju i svaku raster tonsku vrijednost odabranih tiskovnih podloga posebno. Rezultati istraživanja pokazuju da se graf ovisnosti gustoce zacrnjenja i RTV vrijednosti može podijeliti u zone u kojima krivulje imaju slicne karakteristike i to podnožje koje zahvaca od 0 - 20% RTV, središnji dio od 20 - 80% RTV i privršje od 80 - 100% RTV. Vec se kod 0% RTV pokazuju razlike u gustocama, medutim maksimalno do 0,02 što zapravo predstavlja devijaciju instrumenta pa se ne uzima u obzir. Kod bezdrvnog papira gustoce zacrnjenja rastu gotovo linearno do 20% RTV, kod premaznog papira su takve karakteristike krivulje prisutne samo do 10% RTV, nakon cega dolazi do veceg povecanja gustoce crnjenja kod lakiranih otisaka. Ta pojava mogla bi se objasniti pomocu utjecaja površinske geometrije papira, dok kod premaznog papira do promjene gustoce zacrnjenja dolazi i kod najmanjih RTV (utjecaj faktora apsorpcije svjetla u bojilu), sitne se rasterske tockice zbog hrapavosti na bezdrvnom papiru otisnu djelomicno ili pod manjim pritiskom (negativna deformacija rasterskih tockica) tako da je otisak neravnomjeran i s tim smanjena D. U središnjem djelu grafa dolazi do sve vecih odstupanja gustoce zacrnjenja izmedu lakiranih i nelakiranih otisaka. Kod bezdrvnog papira primjecuje se promjena smjera koeficijenta pravca zacrnjenja i prelaz u konveksnu krivulju sve do oko 80% RTV (apsorpcija boje u papir iz svjetla u bojilu i laku, pozitivna deformacija rasterskih tockica). Na premazni papir je utjecaj otisnute boje veci, konveksna krivulja zacrtava se sve do 90% RTV. Ovdje je pozitivna deformacija tockica manja, pa je zakrivljenost veca. Kako u podnožju ovisnosti D/RTV dolazi do gubitka finih rasterskih tockica, tako se u privršju velicine krivulja opticki neaktivne površine zatvaraju (pozitivna deformacija rasterskih tockica). To je izraženije kod bezdrvnog papira. Tu deformaciju prepoznajemo po infleksiji krivulje. Moglo bi se zakljuciti da je za promatrani utjecaj neobicno važan izbor tiskovne podloge. Prema rezultatima istraživanja, utjecaj laka veci je kod premaznih papira nego kod prirodnih, dok utjecaj debljine sloja laka nije velik u kontekstu utjecaja faktora adsorpcije laka na svjetlo, a za razliku od popunjavanja neravnina tiskovnog materijala (povecanja zrcalnog sjaja).

Ofsetni tisak; ofsetni lak; disperzni lak; gustoca obojenja otiska

nije evidentirano