hrvatski

Vrijednost tekstualnih podataka u opservacijskim epidemiološkim istraživanjima

U epidemiološkim istraživanjima danas su se ustalila dva metodološka pristupa, kvantitativni i kvalitativni. U ovom su radu primjenjena oba postupka upravo zbog svoje komplementarnosti. Polustrukturirani intervjui uz primjenu rafiniranog analitičkog postupka statističke analize teksta otvaraju mogućnost ulaska u dubinu i bit ispitivanog problema (doživljaja kvalitete života). Ciljevi istraživanja bili su usporediti rezultate kvalitativne analize podataka dobivenih otvorenim ispitivanjima u epidemiološkim istraživanjima s rezultatima dobivenima analizom podataka iz Upitnika SF-36 te usporediti primjenjivost računalne analize tekstnih podataka i njezin doprinos saznanjima o ispitanicima s interpretativnom tehnikom. Uzorak čini 117 ispitanika u dobi od 23 do 82 godine, žena je nešto više (55, 6%), različitih su zvanja, većinom su (73, 5%) u braku, više od 85% ima završenu barem srednju školu, većinom su umirovljenici (59%), više od polovice (52, 2%) samoprocjenjuje svoje zdravlje jednakim u odnosu na zdravlje svojih vršnjaka, većina (75%) ih je iz raznih dijelova Zagreba. Kao patentiran i validiran upitnik primijenjen je SF-36, hrvatsko izdanje. Rezultati analize upitnika SF-36 pokazuju da se rezultati statistički ne razlikuju od rezultata dobivenih ispitivanjem istim upitnikom oko 1% stanovnika svih regija Hrvatske. Analizom otvorenih ispitivanja interpretativnom tehnikom dobiveno je 12 klastera ispitanika različite veličine. Svaki je klaster analiziran i opisan značajkama ispitanika te profilima fizičkog i psihičkog zdravlja dobivenim Upitnikom SF-36. Računalna obrada tekstnih podataka programom Dtm-Vic kao rezultat leksikometrijske analize daje ukupni broj riječi 32365, od toga je 5381 ili 16, 4% različitih riječi što pokazuje da se ispitanici uglavnom služe istim riječima u opisu svojeg zdravstvenog stanja, a učestalost pojedinih riječi pokazuje osobni pristup svojem zdravlju. Rezultat korespondencijske i klaster analize je 12 klastera ispitanika različite veličine. Ti su klasteri također opisani značajkama ispitanika te profilima fizičkog i psihičkog zdravlja dobivenim Upitnikom SF-36. Skupine (klasteri) dobivene različitim tehnikama (interpretativnom i računalnom) nisu međusobno usporedive zbog različitih ispitanika u njima. Usporedba analiza upitnika SF-36 i tekstnih podataka dobivenih razgovorom pokazuje veliku sličnost u krajnjim rezultatima. Međutim tekstni podaci, odnosno rezultati njihovih analiza donose mnogo više informacija, mnogo su bolje nijansirani, čuvaju individualnost ispitanika. Rad pokazuje da su tematski ciljane ankete kroz razgovor osobito primjenljive i korisne u epidemiološkim istraživanjima zbog bogatstva informacija na uzorku populacije koji je u ovom istraživanju bio izabran metodom intensity sampling.

kvalitativna analiza podataka; analiza tekstnih podataka; statistička analiza teksta

nije evidentirano