Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 558629

Jezik i pravopis: teorijsko-metodološki pristup pravopisnom normiranju


Badurina, Lada; Matešić, Mihaela
Jezik i pravopis: teorijsko-metodološki pristup pravopisnom normiranju // Croatica et Slavica Iadertina, VII (2011), I; 17-31 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Jezik i pravopis: teorijsko-metodološki pristup pravopisnom normiranju
(Language and Orthography: Theoretically-Methodological Approach to Orthographic Norms)

Autori
Badurina, Lada ; Matešić, Mihaela

Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) VII (2011), I; 17-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hrvatski standardni jezik; pravopis; normiranje; metodologija
(Standard Croatian; orthography; orthographic norm; methodology)

Sažetak
Odnos je jezičnih razina i njihovih normi prema pravopisnom planu zacrtan u tradiciji izrade hrvatskih pravopisnih knjiga još od pravopisne studije M. Kušara ("Nauka o pravopisu jezika hrvackoga ili srpskoga (fonetičkom i etimologijskom)", Dubrovnik 1889. godine). Tom se raspravom, prema vlastitu priznanju, "u velike koristovao" Ivan Broz u pisanju Hrvatskoga pravopisa (1892. godine), a zahvaljujući polustoljetnoj Broz–Boranićevoj pravopisnoj dominaciji, baštinjeni se pristup duboko ukorijenio u metodologiji izrade hrvatskih pravopisnih priručnika. Znakovito je da su se u dvadesetostoljetnim pokušajima da se pravopisna norma promijeni (i to onima motiviranima ponajviše društveno-političkim razlozima) mijenjala samo pojedina pravopisna rješenja i/ili pravopisne koncepcije, a ne i (znatnije) metodologija izrade pravopisnih knjiga. S jedne strane cijenjena kao hrvatska i tradicijska, s druge nedostatno propitana, ta je metodologija naslijeđena i u izdanjima pravopisa S. Babića, B. Finke i M. Moguša. Ipak, polovicom 80-ih godina 20. stoljeća zamjetan metodološki pomak donosi Anić–Silićev pravopisni priručnik – u prvome redu pravopisna se norma lišava onoga nepravopisnoga. Međutim nova je koncepcija pravopisne knjige potakla i nova pitanja: pitanje stava prema tradiciji izrade pravopisnih knjiga, ali i ono dotad neprepoznato o komunikativnosti pravopisne knjige. Kao normativno područje na kojem se susreću struka (koju predstavlja pravopisac) i korisnik koji nije nužno filolog, pravopis će u budućnosti morati odgovoriti na pitanja kako uskladiti jedno i drugo, tj. kako unaprijediti pravopisni propis i razviti popularnoznanstveni diskurs u svrhu podizanja opće pravopismenosti na hrvatskome standardnom jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
009-0000000-3384 - Hrvatski pravopisno-pravogovorni priručnik (Josip Silić, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka