hrvatski

Taloženje mineralnih sastojaka mokraćnih kamenaca u modelnim sistemima po kemijskom sastavu sličnim urinima

Iako su mokraćni kamenci pronađeni u ljudskim ostacima starim 7000 godina (1), etiologija njihovog nastajanja još uvijek nije do kraja razjašnjena. Nastanak i rast mokraćnih kamenaca je složeni proces na koji utječu brojni čimbenici, kako termodinamički, tako i kinetički koji obuhvaćaju brzinu nukleacije, rasta, agregacije i faznih transformacija kristala. Utjecaj tih čimbenika nije nužno jednoznačan. S obzirom da mokraćni kamenci nastaju u otopini kompleksnog sastava i njihov sastav može biti vrlo različit u usporedbi s drugim normalno i patološki mineraliziranim tkivima u ljudskom organizmu (2). Urolitijaza se često povezuje s kristalurijom (1, 3), pojavom sitnih kristalića u mokraći prezasićenom s obzirom na soli koje se najčešće pojavljuju u sastavu kamenaca (kalcijeve oksalate i fosfate, mokraćnu kiselinu i/ili urate itd.). Pojava kristala u mokraći zamijećena je i kod zdravih osoba no kod njih su kristalići sitniji, manje agregirani, pa zbog toga lakše prolaze kroz mokraćni trakt. Veći kristali ili kristalni agregati mogu se zaustaviti na stijenkama bubrega i tako postati jezgra za sam rast kamenca. Još jedan ključan korak u nastajanju kamenca je zadržavanje kristala u organizmu koje omogućava da kristali narastu dovoljno veliki da se zaustave u bubrežnim tubulama ili da se zadrže na urotelijumu prije izlučivanja. To znači da pojedinačni kristal nikad ne može postići dovoljnu veličinu da bi bio zadržan samo procesom rasta (4). Proces koji se odvija dovoljno brzo i omogućuje nastajanje dovoljno velikih čestica u nekoliko sekundi je agregacija (5). Iz ovog kratkog prikaza vidljivo je da se proces nastajanja mokraćnih kamenaca može pojednostvaljeno promatrati kao taloženje mineralnih sastojaka mokraćnih kamenaca iz kompleksne otopine. To pojednostavljenje omogućuje rasvjetljavanje mehanizama nastajanja kamenaca primjenom fizikalno kemijskih principa nukleacije i rasta kristala u proučavanju otopina sintetskih analoga njihovih glavnih sastojaka. U ovom predavanju predstavit ćemo istraživanja taloženja glavnih sastojaka mokraćnih kamenaca u jednostavnim (jednokomponentnim) i složenim (dvo- i trokomponentnim) taložnim sustavima provedena u našoj grupi u posljedjnih četrdesetak godina, kao i rezultate preliminarnih istraživanja taloženja u umjetnom urinu. Pri tome pod jednokomponentnim sustavima podrazumijevamo sustave čiji je kemijski sastav takav da u njima mogu nastati soli koje u svom sastavu imaju samo jednu vrstu kationa i aniona (npr. kalcijevi fosfati, kalcijevi oksalati). U dvokomponentnim sustavima (Sl. 1.) mogu nastati dvije vrste soli koje imaju isti kation, ali različite anione (npr. kalcijevi fosfati i oksalati), dok u multikomponentni sustavima može nastati više vrsta soli. 1. Menon M, Resnick MI. Urinary lithiasis: etiology, diagnosis, and medical management. U: Walsh PC, Retik AB, Vaughan ED, Jr, et al., ur. Campbell’s Urology, 8th Ed., vol. 4, Saunders, Philadelphia, PA ; 2002. str. 3229–305. 2. Füredi-Milhofer H. Croat Chem Acta 1983 ; 56:721-40. 3. Chung H-J, Abrahams HA, Meng MV, Stoller ML. Theories of stone formation. U: Stoller ML, Meng MV, ur. Urinary stone disease, New Jersy, Humana Press ; 2007. str. 55-68. 4. Burns JR, Finlayson B, Gauthier J. Urol Int 1984 ; 39:36-9. 5. Blomen LJMJ. Growth and agglomeration of calcium oxalate crystals (dissertation). University of Leiden, 1982.

taloženje; modelni sustav; mokraćni kamenci; urin

nije evidentirano