hrvatski

Socijalna konstrukcija zla

Svakodnevno se koristimo pojmom zla. Taj pojam služi nam veoma često da bismo se odredili prema Dobru, da bismo zapravo znali što je Dobro. Autor u ovome radu polazi od temeljne konstatacije da zlo kao takvo uopće ne postoji, odnosno zlo postoji samo utoliko ukoliko postoji konsenzus o tome koje je ljudsko djelovanje zlo. Naime, ljudi su tijekom povijesti određivali što bi sve moglo biti dobro, a što bi sve moglo biti zlo. Postojeća pisana literatura pokazuje nam sljedeću sliku: što je za jedne zlo, za druge je veoma dobro. Stari zavjet pun je takvih primjera. U tome smislu u prvome dijelu rada autor se bavi temeljnim određenjem pojma zla, njegovim zanimljivim curricululom vitae, U drugome dijelu traži se odgovor na pitanje kako je pojam zla nastajao tijekom povijesti i što je najviše utjecalo na njegovu društvenu relevantnost. To traženje odgovora autor će uraditi koristeći se s pet ključnih socioloških pojmova, a to su: 1) socijalno djelovanje, 2) kultura, 3) moć, 4) socijalna struktura društva i 5) socijalna integracija. U trećemu, završnom dijelu autor će pokušati analizom odnosa prema zlu socioloških klasika (A. Comtea, E. Durkheima, M. Webera, K. Marxa, G. Simmela, E. Goffmana) ali i analizom stajališta suvremenih, postmodernih socioloških teorija naznačiti društveno značenje zla te vidjeti u kojoj mjeri pojedinac, ali i društvene skupine temeljem društvenog određenja zla osmišljavaju svoje svakodnevno djelovanje.

Zlo; Dobro; čovjek-pojedinac; socijalno djelovanje; kultura; moć; socijalna struktura; socijalna integracija; religija

nije evidentirano