Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Optimalizacija sustava obrane od poplava korištenjem pregrada i uzvodnih nasipa (CROSBI ID 369608)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Stepinac, Davorka Optimalizacija sustava obrane od poplava korištenjem pregrada i uzvodnih nasipa / Kuspilić, Neven (mentor); Zagreb, Građevinski fakultet, Zagreb, . 2011

Podaci o odgovornosti

Stepinac, Davorka

Kuspilić, Neven

hrvatski

Optimalizacija sustava obrane od poplava korištenjem pregrada i uzvodnih nasipa

Problem poplava došao je do izražaja tijekom posljednjeg desetljeća 20. i početkom 21. stoljeća širom Europe. Poplave se javljaju posvuda pa čak i tamo gdje su ljudi uvjereni da ih štite kvalitetni i dobro održavani zaštitni sustavi. Radi toga poduzet je čitav niz mjera kako bi se stanje popravilo te smanjila ugroženost ljudi i materijalnih dobara. U mnogim su državama rađene strategije i akcijski planovi zaštite od poplava temeljem kojih su znatno povećana ulaganja u održavanje i daljnji razvitak zaštitnih sustava, a predviđen je i čitav niz ostalih preventivnih mjera. Za upravljanje plavljenim područjem na raspolaganju stoje brojne strukturne i nestrukturne mjere. Strukturne mjere su:Izgradnja nasipa, brana, preljeva i odvodnih kanala 1. Inspekcija, obnova i održavanje građevina 2. Povećanje otpornosti na utjecaje poplava (floodproofing) novih i postojećih građevina 3. Izgradnja cesta i mostova 4. Donošenje strožih standarda i zakona Nestrukturne mjere su: 1. Planiranje prostora 2. Formiranje zona u plavljenom području 3. Ispravljanje planskih pogrešaka učinjenih u prošlosti 4. Polica osiguranja Izgradnji umjetnih akumulacija i retencija velikih nasipa te odvodnih kanala ponekad se s pravom, a ponekad i bez stvarnih razloga protivi vrlo glasno sve više institucija pojedinaca nevladinih organizacija i javnosti. Izgradnja objekata za zaštitu od poplava kao što su brane s akumulacijama, odvođenje vode umjetnim kanalima u drugu akumulaciju ili sliv, izgradnja lateralnih kanala i oteretnih kanala radi zaštite područja od plavljenja, izgradnja nasipa i preljeva itd. klasične su uobičajene i učinkovite, ali nerijetko skupe i s ekološkog stajališta nepreporučljive strukturne mjere kojim je moguće smanjiti rizik i štete od poplava. Izvođenje takvih radova dugotrajno je i danas sve češće od javnosti nije pozitivno prihvaćeno. Ta vrsta radova može se poduzeti za različite razine zaštite od onih najnižih do najviših. Njihova učinkovitost ovisi o uloženim sredstvima vezanim s procijenjenim potrebama razine zaštite. Ovi radovi uzrokuju povećano investiranje i izgradnju u poplavom ugroženim područjima jer se po njihovoj izgradnji općenito smatra da je područje sigurno zaštićeno. To je samo dijelom točno. Nužno je računati da se u stvarnosti mogu dogoditi poplave veće od projektirane poplave. Osim toga brane i nasipi su ranjivi objekti. Njihovo pucanje i rušenje, što i nije tako rijetka pojava svuda u svijetu mogu izazvati katastrofalne posljedice i veće štete upravo zbog povećane izgradnje u plavljenim područjima. Nestrukturne mjere neusporedivo su jeftinije od strukturnih, a ne zadiru u područje zaštite okoliša i u gospodarenja prostorom, što je danas postalo osjetljivo područje snažnog i oštrog sukobljavanja interesa raznih socijalnih i političkih skupina. Potpuno je jasno da su nestrukturne mjere logična nadopuna strukturnim mjerama i zajedno tvore jednu cjelinu, ali unatoč tome ovim radom istražuje se da li je moguće klasične građevine obrane od poplave zamijeniti nekim drugim mjerama smanjenja šteta od poplava. U uvodnom dijelu rada opisani su pojmovi vezani uz poplave, velike vode i mjere za smanjivanje šteta od poplava. Tradicionalne mjere za smanjivanje šteta od poplava bile su više inženjerski orijentirane i temeljile se na hidrološko hidrauličkoj analizi vodotoka (tzv. kontrola poplava – flood control). Posljednjih par desetljeća povećanje brige za okoliš i postupanje u skladu s održivim razvojem omogućilo je da se iz tzv. kontrole poplave prelazi na upravljanje poplavama. U poglavlju stanja područja opisana su stanja znanja vezana uz proračun vodnih valova, matematičke modele za proračun vodnih valova, izračun šteta od poplava, određivanje rizika od poplava, upravljanje rizicima u planovima upravljanja vodnim područjima, strukturne i nestrukturne mjere upravljanja plavljenim područjem, troškova izgradnje i održavanja sustava, osiguranje od šteta uzrokovanih poplavama ugovaranjem polica osiguranja. Poglavlje koje slijedi opisuje metodu koja uspoređuje strukturnu mjeru obrane od poplava, izgradnja nasipa i pregrade i nestrukturnu mjeru, osiguranje od šteta od poplave ugovaranjem police osiguranja i odabire povoljniju. Očekivana godišnja šteta od poplava odnosno rizik od plavljenja na nekom području u jednoj godini koji se izražava sa: gdje je: R – rizik od poplava na određenom području u jednoj godini Š(x) – štetne posljedice nastale uslijede određenog poplavnog događaja x p(x) – vjerojatnost pojave poplavnog događaja x, ključni je pojam koji je obrađivan u radu i temeljem kojeg se može analizirati i sagledavati problem šteta na drugačiji način. Metoda je prikazana kroz dijagram toka i ima 13 koraka: 1. Sakupljanje podloga ; 2. Hidrološko-hidraulička obrada ; 3. Izrada karata opasnosti za različite povratne periode ; 4. Preklapanje karata opasnosti sa kartom korištenja zemljišta ; 5. Izračun novčano mjerljivih primarnih direktnih šteta ; 6. Izračun očekivane godišnje štete ; 7. Izračun troškova izgradnje sustava za obranu od poplava za povratni period na koji se želi štiti područje ; 8. Odabir kredita za izgradnju i određivanje godišnjih anuiteta ; 9. Izračun troškova godišnjeg održavanja ; 10. Izračun godišnje premije osiguranja od poplava za očekivanu godišnju štetu ; 11. Usporedba godišnjih troškova održavanja i anuiteta i godišnje premije osiguranja ; 12. Postavljanja kriterija odluke ; 13 Prijedlog mjere. Osiguranje je nestrukturna mjera čije je troškove jednostavnije izračunati nego za druge nestrukturne mjere. Iz tog razloga odabrano je za usporedbu troškova nestrukturne mjere upravljanja plavljenim područjem i strukturne mjere. Nadalje slijedi opis svakog koraka posebno i primjena metode optimalizacije na dva primjera, gdje je predviđena gradnja nasipa, pregrade i zaobalne odvodnje. Uspoređuju se troškovi izgradnje nasipa i pripadajuće zaobalne odvodnje i godišnji troškovi održavanja tih građevina sa troškovima koji nastaju plaćanjem godišnje premije osiguranja koja bi pokrila očekivanu godišnju štetu od poplave. Za primjer je odabrana dionica rijeke Kupe od Brodaraca do Ozlja za postojeće stanje izgrađenosti i za stanje s izgrađenom pregradom u Brodarcima. Hidrološko hidraulička obrada provodila se za 4 povratna razdoblja (PR): 10, 25, 50 i 100 god. Primjena metoda na ova dva primjera dala je sljedeći rezultat: predlaže se uvođenje obaveznog osiguranja i analiza drugih mjere obrane od poplava kao i primjena klasičnih objekata obrane od poplava, ali izvedene u manjem obimu odnosno za niže povratne razdoblje (10, 25, 50 god). Prikazanim istraživanjem, razvijenom metodom i primjenom iste na dva primjera izvedeno je nekoliko zaključaka: • Strukturne i nestrukturne mjere tvore cjelinu koja može znatno umanjiti štete od poplava. • Izgradnja klasičnih objekta obrane od poplava, kao strukturna mjera, podrazumijeva se kao najučinkovitija iako njena primjena rezultira najvećim intervencijama u prostoru koje nisu uvijek prihvaćene od šire javnosti iz ekoloških i estetskih razloga. • Uvođenjem pojma rizik od poplava, odnosno očekivane godišnje štete od poplava moguće je raditi različite analize troškova i odabirati optimalno rješenje. • Primjenom metode optimalizacije pokazalo se da su godišnji troškovi za police osiguranje manji od troškova anuiteta kredita za izgradnju i godišnjih troškova za održavanje. Plavljena područja u primjerima su večinom poljoprivredna i livade i pašnjaci pitanje je kakav bi rezultat bio da se plave urbana područja. Mjeru upravljanja poplavama korištenjem polica osiguranja od poplava potrebno je razvijati i uvoditi u planove upravljanja poplavnim područjima. • U cilju smanjivanja šteta od poplava potrebno je prelaziti s tradicionalnih načina kontrole i zaštite od poplava na upravljanje poplavama prema smjernicama cjelovitog upravljanja poplavama.

obrana od poplava; osiguranje

nije evidentirano

engleski

Optimization of the system of flood protection using dams and upstream dikes

nije evidentirano

flood protection; insurance

nije evidentirano

Podaci o izdanju

119

09.11.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Građevinski fakultet, Zagreb

Zagreb

Povezanost rada

Građevinarstvo