hrvatski

Oplodnim sječama od panjače do sjemenjače hrasta crnike (Quercuus Ilex L.)-Rezultati višegodišnjeg praćenja obnove, rasta i razvoja mlade sjemenjače hrasta crnike na stalnoj pokusnoj plohi u Puli

Hrast crnika (Quercus ilex L.) predstavlja temeljnu klimatogenu vrstu drveća u toplijem dijelu mediteranske regije Republike Hrvatske. U većem dijelu južnoga područja tvori čiste, a u humidnijem, sjeverozapadnom primorju mješovite sastojine s crnim jasenom. U Hrvatskoj su šume hrasta crnike uglavnom sačuvane na otocima: Brijuni, Cres, Rab i Mljet. Ukupna površina šuma hrasta crnike iznosi 76 146 ha. Većina od 65 679 ha (86, 3%) se nalazi u šumoposjedničkim (privatnim) šumama, a 1 161 ha (13, 7%) se nalazi u vlasništvu države, dok samo sa 9306 ha (12, 4%) površine gospodari državno poduzeće "Hrvatske šume".Od ukupne površine uređajni razred panjača zauzima površinu od 74 985 ha (98%). Ukupna drvna zaliha iznosi 4 946 000 m3, što predstavlja 1, 2% od ukupne drvne zalihe svih vrsta drveća u Hrvatskoj. Od toga se 4 404 000 m3 (89%) nalazi u privatnom vlasništvu. Ukupni godišnji prirast iznosi 127 990 m3. Na uređajni razred panjača hrasta crnike otpada 4 783 00 m3 (96, 7%) sa godišnjim prirastom od 122 916 m3 (96%). Područja u kojima pridolaze šume hrasta crnike nose obilježje rane naseljenosti i intenzivnog razvoja stanovništva stoga je utjecaj čovjeka te njegovih eksploatatorskih navika na ovom području izrazito velik. Od nekadašnjih kvalitetnih šuma hrasta crnike visokog uzgojnog oblika danas imamo uglavnom sastojine uređajnog razreda panjača te degradirane oblike od makija, gariga do kamenjare. Takva degradirana područja uglavnom naseljava alepski bor, koji ima značajnu i nezamjenjivu pionirsku ulogu u ozelenjevanju opustošenih površina, ali i u pripremi stanišnih uvjeta za pridolazak autohtone vegetacije. Držeći se principa potrajnoga (održivog) gospodarenja kao temeljnoga kreda hrvatskoga šumarstva, za većinu panjača cilj treba biti prevođenje u viši uzgojni oblik. Obzirom kako hrast crnika rađa sjemenom svake godine, jačim ili slabijim intenzitetom, te potvrđenu spoznaju kako su panjače degradirane sastojine na kvalitetnim staništima, a u skladu s odredbama Pravilnika o uređivanju šuma, gospodarske se panjače trebaju obnavljati prirodnim putem po načelima oplodnih sječa. Istraživanja donose uspješne i konkretne rezultate takvoga pokusa gdje je primjenom principa oplodnih sječa praćena prirodna konverzija u viši uzgojni oblik. Praćeni su temeljni elementi strukture sastojine, zastrtost tla te pojavnost i brojno stanje mladog naraštaja. Kroz desetgodišnje pomladno razdoblje, praćenjem godina dobroga uroda sjemenom te uz pravilne i adekvatne radove njege sastojine dobivena je kvalitetna mlada sjemenjača hrasta crnike visokog uzgojnog oblika. Takve autohtone sastojine hrasta crnike stabilni su ekosustavi koji se relativno lako odupiru negativnim biotičkim i abiotičkim činiteljima te osim svoje gospodarske uloge imaju višestruku vrijednost u pružanju općekorisnih funkcija šuma. Obzirom na ekstremne klimatske i reljefne prilike ovoga područja njena uloga je osobito važna u smanjenju erozivnih procesa i zaštite tla, vode, klime, kisika, biodiverziteta, izgleda krajolika te otpornosti na požare. Navedene općekorisne funkcije šuma idu u prilog potrebi značajnijega istraživanja hrasta crnike s ciljem očuvanja genofonda, genetske i biološke raznolikosti i potrajnosti mediteranskih šumskih ekosustava.

Mediteran; šumski ekosustavi; panjače; mladi naraštaj; prirodna obnova; oplodne sječe; hrast crnika

nije evidentirano