Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Prinos i kvaliteta stabljike konoplje (Cannabis sativa L.) u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbi dušikom (CROSBI ID 369507)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Augustinović, Zvjezdana Prinos i kvaliteta stabljike konoplje (Cannabis sativa L.) u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbi dušikom / Pospišil, Milan (mentor); Zagreb, Agronomski fakultet, . 2010

Podaci o odgovornosti

Augustinović, Zvjezdana

Pospišil, Milan

hrvatski

Prinos i kvaliteta stabljike konoplje (Cannabis sativa L.) u ovisnosti o gustoći sjetve i gnojidbi dušikom

Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi optimalnu gustoću sjetve i gnojidbu dušikom za konoplju uzgajanu radi stabljike, odnosno biomase te konoplju primarno uzgajanu za vlakno. Istraživanja su provedena kroz poljske pokuse postavljene na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima u 2003., 2004. i 2005. godini na tlu tipa pseudoglej obronačni eutrični antropogenizirani. U pokusu su istraživane tri različite gustoće sjetve (100, 200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i četiri razine gnojidbe dušikom (0, 60, 120 i 180 kg N/ha). Navedene količine dušika primjenjene su: 30% u osnovnoj gnojidbi, 50% predsjetveno i 20% u prihrani koja je obavljena 25 dana nakon potpunog nicanja konoplje, tj u fazi tri do pet listova. Pokusi su bili dvofaktorijelni, postavljeni prema split-blok metodi u pet ponavljanja. U pokusu je korištena mađarska sorta Kompolti. U sve tri godine istraživanja značajno najveći prinos zelene biomase (40, 4 t/ha) ostvaren je sjetvom 300 klijavih sjemenki/m2 i gnojidbom s 180 kg/ha dušika. Najveći prinos suhe stabljike (13, 42 t/ha) ostvaren je sjetvom 100 klijavih sjemenki/m2 uz gnojidbu sa 180 kg/ha dušika. Najveći prinosi vlakna ostvareni su sjetvom 200 i 300 klijavih sjemenki/m2 uz gnojidbu sa 120 kg N/ha. Povećanjem gustoće sjetve od 100 do 300 klijavih sjemenki/m2 udio celuloze u stabljici se povećavao za 0, 42%, dok je povećanjem količine dušika u gnojidbi od 0 do 180 kg/ha udio celuloze povećan za 1, 16%. Sjetva s 200 i 300 klijavih sjemenki/m2 uz gnojidbu s 120 i 180 kg/ha dušika rezultirala je najvećim prinosom celuloze. Ukoliko se konoplja uzgaja kao sirovina za dobivanje biomase tj. za proizvodnju etanola potrebno je sijati 300 klijavih sjemenki/m2, da bi ostvarili sklop u žetvi od 202 biljke/m2 i gnojiti sa 180 kg/ha dušika. Za postizanje visokih prinosa vlakna trebalo bi sijati 200 klijavih sjemenki/m2 kako bi se ostvario sklop u žetvi od prosječno 169 biljaka/m2 te gnojiti s 60 kg/ha dušika. Ukoliko nam je cilj postići visok prinos celuloze trebalo bi sijati minimalno 200 klijavih sjemenki/m2 uz gnojidbu s najmanje 120 kg/ha dušika.

konoplja; Cannabis sativa L.; gustoća sjetve; gnojidba dušikom; prinos; biomasa; vlakno; celuloza

nije evidentirano

engleski

Yield and quality of hemp stem (Cannabis sativa L.) depending on plant density and nitrogen fertilization

nije evidentirano

hemp; Cannabis sativa L. plant density; nitrogen fertilization; yield; biomass; fibre; cellulose

nije evidentirano

Podaci o izdanju

117

17.06.2010.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Agronomski fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)