hrvatski

Recepcija gotičkoga svoda u Hrvatskoj

Recepcija gotičkoga svoda u Hrvatskoj istražuje se kroz strukturalnu analizu brojnih relevantnih primjera gotičkih svodova u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je nadopuniti postojeće spoznaje o gotičkom graditeljstvu u Hrvatskoj na temelju razumijevanja važnog konstruktivno-oblikovnog elementa: svoda. Svod bitno utječe na značajke zgrade kao cjeline, a budući da je prisutan kod većine sačuvanih sakralnih gotičkih zdanja u Hrvatskoj, recepcija gotičkog svodovnog sustava dobro ocrtava recepciju gotičke arhitekture i vjerojatne utjecaje na gotičko graditeljstvo u Hrvatskoj općenito. Istraživanje je interdisciplinarno: uz metode povijesti umjetnosti i povijesti primijenjena je i strukturalna analiza logike konstrukcije. Rezultat ovog istraživanja ocrtava tijek prihvaćanja gotičkog svodovnog sustava – strukturalne cjeline svoda i njegove substrukture, specifične po načinu preuzimanja opterećenja svoda, napose njegova horizontalnog potiska. Graditelji u Hrvatskoj prihvaćali su spoznaje i dostignuća iz europskih središta gotičkoga graditeljstva. Pritom su graditelji iz kontinentalne Hrvatske bili orijentirani pretežno na suvremeno srednjoeropsko graditeljstvo, a graditelji iz mediteranske Hrvatske bili su više pod utjecajem graditeljstva apeninskoga poluotoka. Vidljivi su i međuutjecaji graditeljstva kontinentalne i mediteranske Hrvatske. Hrvatska je od vremena eksperimentalnih «predgotičkih» križnih svodova s dijagonalnim lukovima, kad je, početkom 12. st., bila među najkreativnijim i najnaprednijim europskim sredinama u području graditeljstva, polako «gubila zamah». Krajem 13. st., kad se grade najraniji sačuvani gotički svodovi u kontinentalnoj i mediteranskoj Hrvatskoj - svodovi svetišta zagrebačke katedrale i svodovi apsida propovjedničkih crkava u Zadru i Puli – graditelji u Hrvatskoj prihvaćaju rješenja razvijena u Île de France, kao i ostale europske zemlje i pokrajine, koje su tada zone recepcije francuske gotike. U kasnijim razdobljima u Hrvatskoj nema velikih gradilišta, nema dakle ni radionica u kojima bi se obrazovali vješti i kreativni graditelji, stoga nema ni značajnih originalnih rješenja i razvoja. U razdoblju kasne gotike u kontinentalnoj Hrvatskoj preuzimaju se gotova rješenja parlerskoga, a kasnije i rejtovskoga svoda. Stoga je opravdano govoriti o recepciji gotičkoga svoda i u tom kasnom razdoblju.

svod ; gotičko graditeljstvo ; Hrvatska ; strukturalno ponašanje ; rebro ; upornjak ; Europa

nije evidentirano