Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 556646

Utjecaj šume na vodni režim i zaštitu tla od erozije u slivu bujice Suvave


Topić, Vlado; Butorac, Lukrecija; Jelić, Goran
Utjecaj šume na vodni režim i zaštitu tla od erozije u slivu bujice Suvave // Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2011. str. 16-17 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Utjecaj šume na vodni režim i zaštitu tla od erozije u slivu bujice Suvave
(The impact of forests on water-course regime and soil protection against erosion in catchment of the torrent Suvava)

Autori
Topić, Vlado ; Butorac, Lukrecija ; Jelić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2011, 16-17

ISBN
978-953-154-987-5

Skup
Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 13-14.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Sliv bujice Suvave; oborine; vodostaj; protoka; pronos nanosa; gubitak tla
(The catchment of the torrent Suvava; rainfall; water level; flow; sediment transport; soil loss)

Sažetak
U radu se iznose podaci o oborinama, vodostajima, protokama i količinama nanosa iznesenim otjecajnim vodama sa sliva bujice Suvave. Sliv ima površinu od 1.823 hektara, s dužinom glavnog toka od 10, 1 km i ukupnom dužinom većih i manjih pritoka – vododerina od 20, 8 km. Nalazi se na području Muća, izduženog je oblika i prostire se između 460 i 961 m nadmorske visine. Istraživanja u slivu započela su 1971. godine i sustavno se provode 40 godina, a imaju za cilj utvrditi utjecaj šume na vodni režim i zaštitu tla od erozije, odnosno utvrditi odnos između oborina i njihovog površinskog otjecanja kao elementa vodne ravnoteže u bujičnim slivovima s različitim stupnjem šumske pokrovnosti. U prvom istraživačkom razdoblju od 1972. do 1975. godine kada je pod neobraslim šumskim zemljištem bilo 58, 2% površine sliva, poljoprivrednim površinama 16, 2% i pod šumom 25, 7%, prosječna godišnja količina vode od oborina u slivu, u istraživanom razdoblju, iznosila je 25.403.505 m3, a prosječna godišnja protoka na limnigrafu 1.792.074 m3 (0, 057 m3/sec) ili 7, 0% od ukupne oborinske vode. Prosječni godišnji sadržaj nanosa u protjecajnim vodama iznosio je 119, 89 tona ili 6, 57 t/km2. U razdoblju od 1975. do 1993. godine pošumljen je veći dio sliva i danas je pod šumom 79, 0% površine sliva, od toga pod kulturom crnog bora 42, 1%, dok je neobraslo samo 4, 6%. Učinak na protoku i njezinu opterećenost nanosom, 25 godina nakon obavljenog pošumljavanja, izuzetno je pozitivan i značajan. U razdoblju od 2003. do 2009. godine prosječna godišnja količina vode od oborina u slivu iznosi 19.947.266 m3, a prosječna godišnja protoka na limnigrafu 1.477.476 m3 (0, 047 m3/sec) ili 7, 4% od ukupne oborinske vode. Taj podatak je vrlo interesantan i pokazuje kako je nizak postotak površinskog otjecanja oborinske vode na krškom slivu. Ovo znači da intercepcija, isparivanje i infiltracija vode u tlo iznosi 92, 6%. Prosječni godišnji gubitak tla u istraživanom razdoblju vrlo je nizak i iznosi 32, 3 tone ili 1, 8 t/km2 (0, 018 t/ha), što je 3, 7 puta manje u odnosu na prethodno istraživačko razdoblje, kada je 58, 2% površine sliva bilo pod neobraslim šumskim zemljištem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
091-0682041-0356 - Izbor vrsta i metoda pri pošumljavanju mediteranskog krškog područja (Vlado Topić, )

Ustanove
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split