hrvatski

Pomološke i nutritivne značajke ploda sorti lijeske (Corylus spp.) uzgajanih u agroekološkim uvjetima Orahovice

Cilj istraživanja bio je utvrđivanje pomoloških i nutritivnih značajki ploda gospodarski važnih sorti lijeske (Corylus spp.) uzgajanih u Hrvatskoj. U uzgoju je najzastupljenija autohtona sorta Istarski duguljasti, a slijede je introducirane sorte Rimski i Haleški. Istraživanjima je obuhvaćena cvatnja lijeske, rodnost (masa plodova, broj plodova), pomološke karakteristike (masa ploda, masa jezgre, masa ljuske i randman). Analiziran je kemijski sastav uključujući sadržaj vode, suhe tvari, ukupni sadržaj masti, sirovih bjelančevina, pepela, pojedinih mineralnih tvari (P, K, Ca, Mg), ugljikohidrata, masnokiselinski profil i sadržaj antioksidanasa (tokoferola i skvalena). Najveći prirod, za istraživani period, zabilježen je kod sorte Rimski, približno jednak kod sorte Haleški i najniži kod sorte Istarski duguljasti. Međutim, sorta Istarski duguljasti je pokazala stabilnost i redovitu rodnost u svim godinama istraživanja. Osnovni kemijski sastav varirao je po sortama i godinama. Dominantan sastojak su masti čiji se sadržaj kretao u rasponu 61, 60% do 67, 59%. Prate ih ugljikohidrati (15, 75 do 20, 58g/100g) i proteini (10, 16% do 13, 13 g/100g). Iz pepela, kojemu se udjel kretao od 2, 53 do 2, 71 g/100g, analiziran je udjel najzastupljenijih minerala. Dominirao je kalij (prosječno 742, 28 mg/100g) ; slijedi ga fosfor (304, 17 mg/100g), kalcij (238, 17 mg/100g) i magnezij (200, 00 mg/100g). Posebnu nutritivnu vrijednost jezgri lješnjaka daje sadržaj antioksidansa tokoferola i skvalena. Najzastupljeniji je α-tokoferol, čiji udjel se kreće od 201, 5 do 299, 2 mg/kg ; slijedi ga γ-tokoferol u rasponu vrijednosti od 2, 1 do 5, 7 mg/kg i β-tokoferol u rasponu od 1, 0 do 1, 7 mg/kg. Prosječan sadržaj ukupnih tokoferola za sve sorte i godine istraživanja iznosi 254, 53 mg/kg. Osim toga, analizama su utvrđene značajne količine skvalena s prosječnim vrijednostima od 213, 27 mg/kg za Haleški, 251, 46 mg/kg za Istarski duguljasti i 266, 77 mg/kg za sortu Rimski. Rezulati kemijskog sastava jezgre lješnjaka dobiveni istraživanjima sugeriraju da na vanjske i unutrašnje parametre kakvoće plodova lješnjaka utječe sorta, godina berbe i njihove međusobne interakcije. Istraživanjem je utvrđeno da jezgra lješnjaka sadrži više pojedinačnih sastojaka koji mu daju dobre nutritivne vrijednosti.

lješnjak; Corylus spp.; pomološke značajke; kemijski sastav; masne kiseline; antioksidansi

nije evidentirano