hrvatski

Valorizacija ekonomskih komponenti razvoja nautičkog turizma

Turizam je iznimno značajan fenomen koji ostvaruje iznad 10% svjetskog BDP-a, pri čemu se njegov razvoj odvija u dva paralelna pravca: masovnog turizma i specifičnih oblika turizma. Nautički turizam je jedan od specifičnih oblika turizma, temeljenih na motivaciji turista za plovidbom i boravkom na plovilu. Radi se o kompleksnom sustavu koji se sastoji od: (1) osnovne nautičke usluge – koja ima za cilj pružiti siguran smještaj plovila i plov u svim pojavnom oblicima ; (2) dodatne nautičke usluge – svega onoga što oplemenjuje osnovnu uslugu u cilju zadovoljenja svih potreba nautičara ; (3) plovila ; (4) nautičke turističke potražnje – nautičara i (5) ostalih dionika koji izravno ili neizravno podupiru funkcioniranje nautičkog sustava. Dosadašnje znanstvene spoznaje i analiza fizičkih i vrijednosnih pokazatelja nautičkog turizma pokazuju da se njegova aktivnost odvija u dva smjera. Godišnji najam veza kao temeljna usluga marina nije vezan za boravak nautičara na plovilu i ne pokazuje sezonalni karakter, dok sve ostale usluge koje su vezane za boravak nautičara na plovilu pokazuju sezonalne efekte. Kako bi se smanjili negativni efekti sezonalnosti i postigao sinergijski efekt, potrebno je objediniti usluge nautičkog turizma i drugih komplementarnih specifičnih oblika turizma. Rezultati primarnog istraživanja provedenog intervjuima s odabranim ekspertima definiraju kulturni, gastro, sportsko-rekreacijski i ekološki turizam kao oblike turizma komplementarne nautičkom s obzirom da se njihovim kombiniranjem može značajno smanjiti negativne efekte sezonalnosti. Rezultati anketnog istraživanja provedenog u hrvatskim marinama dokazuju da postoji korelacijska veza između implementacije komplementarnih oblika turizma u ponudu marina i performansi njihove uspješnosti. Ovi su rezultati potvrđeni i analizom sekundarnih podataka. Sredozemno more, na čijim je obalama smještena i Republika Hrvatska, predstavlja jednu od najpoželjnijih nautičkih destinacija. Analizom konkurencije sredozemnih zemalja čija dužina i struktura obale predstavljaju preduvjet za razvoj nautičkog turizma utvrđeni su ključni konstrukti za njegov razvoj. U svim analiziranim konkurentskim zemljama postoji iznimna sličnost nautičkog turističkog sustava u organizacijskom smislu, s gotovo identično organiziranim prihvatnim kapacitetima pri čemu marine predstavljaju najkvalitetniji element turističke ponude. Međutim, utvrđene su razlike u dodatnim uslugama koje marine nude. Nadalje, različiti su i dionici koji podupiru nautički turistički sustav, posebice organi vlasti koji reguliraju nautički turizam. Rast i razvoj turizma ovise o postojanju i sadržaju relevantnih strategija razvoja koje bi trebale rezultirati boljim performansama nautičkog turizma. Republika Hrvatska, jedina od odabranih zemlja, nije u 2011. godini posjedovala važeću strategiju razvoja turizma, dok strategiju razvoja nautičkog turizma nisu posjedovale Španjolska i Grčka. Grčka je, ipak, u okvirima strategije razvoja turizma istaknula nautički turizam kao jedan od strateških prioriteta razvoja te značajno definirala svoj pristup njegovom razvoju, dok se u španjolskoj strategiji ne nailazi na značajnu implementaciju razvoja nautičkog turizma. Nadalje su se razvojne perspektive nautičkog turističkog sustava Republike Hrvatske promatrale interpretacijom postojećih analiza tržišta nautičke potrošnje, s kritičkim osvrtom na implementacije raspoloživih istraživanja iz područja nautičkog turizma. Osim toga, postojeći strateški okviri, uključivo i oni održivog razvoja, dodatno su reinterpretirani te se utvrdila mogućnost njihove implementacije u nautičkom turizmu kako na razini zemlje tako i na razini poduzeća. U konačnici, iz navedenih analiza proizlaze preporuke za podizanje konkurentske prednosti nautičkog turizma Hrvatske, ali i ograničenja njegovog budućeg razvoja. Polazeći od činjenice da na razini pojedinog poduzeća implementacija marketinških alata u poslovanju dovodi do poboljšanja poslovnog rezultata, u empirijskom istraživanju analizirale su se vrste i načini implementacije marketinške strategije u hrvatskim marinama. Pri tom se pošlo od pretpostavke da se njihove performanse temelje na usklađenosti primijenjenih elemenata marketinškog miksa. Statističkom obradom primarnih podataka prikupljenih anketnim ispitivanjem marina utvrdilo se postojanje pozitivne povezanosti između elemenata marketinškog miksa i mjerljivih performansi marina, čime je potvrđena temeljna polazna pretpostavka: Nautički turizam je kompleksan sustav čiji kvalitetan rast i razvoj ovisi o kvaliteti pojedinih elemenata sustava i njihovom međuodnosu te odnosu prema okolini u njezinoj socio-kulturnoj, društveno-ekonomskoj i ekološkoj ukupnosti.

specifični oblici turizma; nautički turizam; strategije razvoja;

nije evidentirano