hrvatski

Odnos Europske unije prema prostoru bivše Jugoslavije od 1990. do danas

Ovaj rad analizira pojedine segmente, pristupe i strategije Europske unije prema državama Zapadnog Balkana od raspada bivše Jugoslavije do danas. Kroz predstavljanje EU strategija prema naznačenoj regiji ovaj rad argumentira da se, unatoč svim nedostacima i nedosljednostima, politika EU prema regiji ne bi trebala potpuno mijenjati jer bi to zahtijevalo dodatno vrijeme i znatna sredstva uz politički konsenzus koji bi se jako teško postigao u uniji s 27 država članica. Ipak, odgađanje dobivanja statusa kandidatkinje za države regije koje još nemaju taj status, čija je nedavna povijest obilježena nacionalnim sukobima i krizama, kao i nedostatak jačeg financijskog inputa u omjeru koji je bio dostupan dosadašnjim državama kandidatkinjama može biti potencijalno opasno za Zapadni Balkan, jer može dovesti do pojave euroskepticizma kod dijela političke elite i u „širokim masama“, jačanja etnonacionalizma, slabljenja reformi, poglavito u području vladavine prava, borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, kao ključnih političkih kriterija pristupanja EU. Ovaj rad stoga argumentira da EU državama regije treba ponuditi uključivanje u predpristupne fondove bez formalnog početka pregovora za punopravno članstvo. Tom argumentu poslužit će kritički prikaz okvirno govoreći pozitivnih i negativnih segmenata strategija Europske zajednice/ unije prema ovom dijelu Europe. Okvirno, one se mogu podijeliti u tri dijela: 1. Razdoblje kriza (Crisis management) ; 1990. – 1999., 2. Razvijanje regionalnih inicijativa i pristupa ; 1995. – 1999. i 3. Otvaranje europskih perspektiva za regiju ; 1999. do danas.

Europska unija, Zapadni Balkan, upravljanje krizama, regionalni pristup, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

nije evidentirano