hrvatski

Procesi identifikacije na otoku Korčuli

Cilj ovog doktorskog rada bio je ispitati načine na koji se na otoku Korčuli odvijaju suvremeni procesi identifikacije. Promjena političke situacije 1990-tih godina, ali i suvremeni kontekst ulaska Republike Hrvatske u europske integracije pružio je lokalnim zajednicama otoka Korčule novi "poligon" za iskazivanje različitih identifikacija. U tim je procesima važno i pozicioniranje identiteta u odnosu na širi kontekst, bilo na vertikalnoj ili horizontalnoj razini. Rad je nastojao ukazati i na načine reprezentiranja lokalnih identiteta, pogotovo kroz diskurzivne formacije. S obzirom na, u antropološkim istraživanjima, općeprihvaćenu pretpostavku o važnosti i značaju Drugog u procesima konstrukcije vlastitoga identiteta, jedan od ciljeva istraživanja bio je otkriti tko su značajni Drugi za stanovnike otoka Korčule te načine njihove reprezentacije. U tom su smislu analizirane predodžbe, najčešće stereotipnog karaktera, o Drugima i sebi, koje se zasnivaju na govoru, mentalitetu i simbolima identiteta pojedinih mjesta na otoku. Istraživanje je provedeno u svim "većim" mjestima otoka Korčule prema principima utemeljene teorije i induktivnom pristupu te uz upotrebu kvalitativne metodologije i etnografskog pristupa. Rezultati su ukazali na ugniježđenost identiteta na otoku Korčuli te na njihov situacijski i dinamičan karakter. Ugnježđeni su identiteti međusobno kompatibilni te identiteti višeg reda (npr. regionalni) u sebi podrazumijevaju one nižeg reda (npr. lokalni), ali i obrnuto. Pripadnici naizgled bliskih i sličnih otočkih zajednica u biti posjeduju vrlo diferencirane lokalne identitete, koje su često jednakovažni ili važniji od onih višeg reda, poput nacionalnog. Strah od gubitka lokalnih obilježja (posebice jezika, ali i načina života) kao rezultat globalizacijskih procesa prisutan je kod većine sugovornika. Međutim, upravo spomenuta diferenciranost lokalnih identiteta, koja se najčešće iskazuje i pokazuje u obliku još uvijek aktualnih opozicija i antagonizama između pojedinih mjesta na otoku (dihotomije urbano-ruralno, staro– novodoseljeno stanovništvo npr.) pridonosi očuvanju lokalnih obilježja, pa makar samo na simboličan način. To svjedoči o snazi glokalizacijskih procesa i raznolikosti načina njihovih manifestiranja.

antropolgija; identifikacijski procesi; višestruki identiteti; ugniježđeni identiteti; otok Korčula; predodžbe o sebi i Drugome; stereotip(i)

nije evidentirano