hrvatski

Religija u javnoj sferi - analiza društvenih očekivanja

Tema religije u javnoj sferi u posljednjih dvadesetak godina postala je jednom od prioritetnih tema u sociologiji religije. Novu (ili izmijenjenu) ulogu religije u javnoj sferi sociologija religije proučava najviše unutar tema odnosa crkve i države, teme odnosa religije i obrazovanja, religije, multikulturalnosti i demokracije, odnosa religije i politike i sl. Pri tome je, međutim, istraživačka pozicija koja fokusira očekivanja javnosti od religije u svim različitim aspektima takve uloge još vrlo rijetka. Istraživanje očekivanja od religije važna je tema i za hrvatski kontekst. Hrvatsko je društvo prema ključnim sociološkim parametrima visokoreligiozno društvo, ali su dosadašnja istraživanja pokazala da postoje velike razlike unutar pojedinih dimenzija religije. Stoga je cilj ovog rada istražiti društvena očekivanja prema ulozi religije u javnoj sferi te ispitati postoji li razlika u očekivanju s obzirom na različitost društvenog angažmana kojeg religija u društvu ima. Do sada analizirani podaci pokazuju da ispitanici razlikuju socijalnu i političku ulogu religije u hrvatskom društvu te da se religioznost kao prediktor razlikuje s obzirom na višeznačnu ulogu religije. U radu će se prikazati religijska situacija u Hrvatskoj u kontekstu zemalja EU-a, analizirat će se društvena očekivanja prema javnoj ulozi religije (socijalna uloga – moral, obitelj, nezaposlenost, pobačaj, istospolne zajednice, rastuće socijalne nejednakosti ; politička uloga – religija i demokracija, publicitet religije, vjerska prava) te će se istražiti utjecaj religioznosti na ta društvena očekivanja. Analizirani podaci su iz međunarodnih istraživački projekata EVS-a (2008), Aufbrucha (2007) i ISSP-a (2008), a koristit će se univarijatne i multivarijatne statističke metode.

religioznost; javna sfera; društvena očekivanja; socijalna i politička uloga religije; Hrvatska

nije evidentirano