hrvatski

Tkanje u rimskoj antici - ženska vrlina ili gospodarska stvarnost?

U iskopavanju kasnoantičkoga groblja na Štrbincima kod Đakova 1993. godine u grobu mlađega muškarca nađena je koštana tkalačka pločica. To je predmet kojim su se tkali rubovi na malom tkalačkom stanu, a inače se veoma rijetko zatječe na arheološkim nalazištima. U prvim objavama nalaz je protumačen u smislu religijske simbolike, jer se pošlo od netočne općenite pretpostavke da su tijekom cjelokupnog rimskog razdoblja i predenje i tkanje bili gotovo isključivo ženski poslovi. Međutim, u ovom prilogu nastoji se pokazati da je predenje čak i izvan vlastita doma, odnosno za potrebe drugih, uvijek ostalo u ženskoj domeni i stoga u ozračju prvobitne simbolike ženske vrline, dok se tkanje već u ranome Carstvu razvilo u tržišnu obrtničku djelatnost. Budući da se u tome svojstvu kao tkalci pretežno pojavljuju muškarci, štrbinačku tkalačku pločicu treba protumačiti kao ilustraciju pokojnikova zanata, a ujedno i kao svjedočanstvo o proizvodnji tkanina u rimskom naselju na Štrbincima, ili pak u okolici. Prema tome, spomenuti nalaz izvrstan je primjer odraza antropološko-rodne problematike na arheološkoj građi i mogućnosti njena razumijevanja u arheološkom kontekstu.

kasnoantičko groblje; Štrbince; tkalačka pločica; tkalački zanat u antici

nije evidentirano