hrvatski

Utjecaj razine akumuliranog umora na postularnu kontolu

Cilj istraživanja: Utvrditi utjecaj fiziološkog opterećenja na propriocepciju i neuromuskularnu kontrolu uz precizno određivanje razine umora putem nekoliko pokazatelja, te utvrditi da li standardna oprema za procjenu statičke i dinamičke ravnoteže može biti primjenjivana u kliničkim istraživanjima praćenja oporavka pacijenata zbog mogućeg utjecaja motoričkog učenja samih zadataka. Ispitanici i metode: U studiju je bilo uključeno 30 ispitanika koji su podijeljeni u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Protokol testiranja je bio je kontinuirano progresivnog tipa opterećenja, a počinjao je minutom mirovanja, a nakon antopometrijskog mjerenja mjerio se krvni tlak i frekvencija srca u mirovanju. Potom su provedena tri probna testiranja održavanja ravnoteže na SportKAT platformi. Slijedila je vožnja na biciklergometru po stupnjevima koji su trajali 3 minute uz zadano opterećenje u Wattima (početno 75W, a svaki slijedeći stupanj se povećava za 25 Watta) pri 50 okreta u minutiuz kontinuirano mjerenje ventilacijsko–metaboličkih i subjektivnih pokazatelja opterećenja.. Između svakog stupnja stanka je trajala 3 minute unutar koje se provodio statički i dinamički test stabilnosti na SportKAT platformi. Takav protokol izmjenjivanja vožnje biciklergometra i testiranja neuromuskularne kontrole donjih ekstremiteta provodio se do otkaza. U kontrolnoj skupini se provodio protokol koji je uključivao samo ponavljajuća mjerenja statičke i dinamičke ravnoteže na SportKAT platformi na isti način kao i u eksperimentalnoj skupini. Između ponavljanja ispitanik je sjedio tijekom 3 minute tj. nije se provodilo opterećivanje ispitanika na biciklergometru kako bi se za svako ponavljanje osigurali uvjeti mirovanja. Rezultati:Tijekom testa opterećenja došlo je do linearnog porasta frekvencije srca i primitka kisika u odnosu na zone opterećenja, te eksponencijalnog porasta laktata u krvi nakon prelaska anaerobnog praga. Razlike između pojedinih mjerenja pokazale su najveće pogoršanje Balans Indeksa za statičku ravnotežu nakon prelaska iz mirovanja u rad, u području anaerobnog praga te pri maksimalnom opterećenju. Rezultati mjerenja za dinamičku ravnotežu mjerenja pokazali su .Analizom neparametrijskim testom za nezavisne parove uvrđeno je da su promjene Balans Indeksa registirane u eksperimentalnoj skupini stvarno posljedica fiziološkog opterećenja. Korelacijska analiza između statičke i dinamičke ravnoteže pokazala je slabu korelaciju za kontrolnu skupinu uz koeficijent determinacije od r2=0.28 što znači da je samo 28% ukupne izvedbe na testiranju dinamičke ravnoteže objašnjivo odnosno uvjetovano sposobnošću održavanja statičke ravnoteže ili obratno U slučaju eksperimentalne skupine korelacija između statičke i dinamičke ravnoteže ukazuje na dobru korelaciju uz koeficijent determinacije od r2=0.53 što znači da je 53% ukupne izvedbe na testiranju dinamičke ravnoteže objašnjivo odnosno uvjetovano sposobnošću održavanja statičke ravnoteže ili obratno. Analizom rezultata kontrolne skupine nije pronađen efekt učenja na pokazatelje niti statičke niti dinamičke ravnoteže. Zaključak: Uočen je utjecaj fiziološkog opterećenja na statički i dinamičku ravnotežu . Najveće narušavanje statičke ravnoteže je uočeno pri početku rada, pri prelasku anaerobnog praga te pri maksimalnom opterećenju, dok kod dinamičke dolazi gotovo do linearnog narušavanja ravnoteže sa povećanjem opterećenja. Nakon limitiranog broja ponavljanja testova ravnoteže na Sport KAT platformi nije uočen efekt učenja.

statička ravnoteža; dinamička ravnoteža; umor

nije evidentirano