hrvatski

Mišljenje učitelja i nastavnika matematike o nastavi matematike u osnovim i srednjim školama u Hrvatskoj - rezultati empirijskog istraživanja provedenog na Trećem kongresu nastavnika matematike

U prezentaciji se prikazuju rezultati empirijskog istraživanja o mišljenjima učitelja i nastavnika matematike o nastavi matematike u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja – Zagreb, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, u suradnji s PMF – Matematičkim odjelom Sveučilišta Zagrebu, na prigodnom uzorku od 292 sudionika Trećeg kongresa nastavnika matematike Republike Hrvatske, održanog u Zagrebu 2008. godine. U istraživanju je primijenjen upitnik strukturiran od pitanja pretežno zatvorenog tipa, u kojima su procjene učitelja i nastavnika mjerene na Likertovim skalama od četiri stupnja, te od manjeg broja otvorenih pitanja. Rezultati istraživanja pokazuju da, prema mišljenju učitelja i nastavnika, u nastavi matematike u školama dominiraju tradicionalni pristup i tradicionalne metode poučavanja i učenja. Tako su npr. nastavnici u definiranju matematičke kompetencije najveći naglasak stavili na rješavanje matematičkih zadataka, usvajanje temeljnih znanja iz matematike i primjenu naučenog u standardnim situacijama. Procijenili su da se u nastavi matematike najveći naglasak stavlja na rješavanje matematičkih zadataka i razvoj logičkog načina razmišljanja, a manje na upotrebu matematike u svakodnevnom životu (osobito gimnazije) i razvoj kritičkog promišljanja o matematičkim konceptima i postupcima. Učitelji i nastavnici izjavili su da kod učenika najviše razvijaju vještinu postavljanja pitanja i traženja informacija, razumijevanje matematičkih koncepata i interes za matematiku, a najmanje potiču razvoj vještine pisanog komuniciranja ideja i rezultata vlastitog rada te vještine učenja matematike. Ako izuzmemo domaće zadaće koje se redovito zadaju i pregledavaju, najčešće korištene nastavne metode i postupci su metoda dijaloga (94, 8%), demonstracija postupaka rješavanja zadataka (93, 6%) i predavačka metoda pri uvođenju novih matematičkih koncepata (86, 2%). Prema procjeni samih učitelja i nastavnika, za vrijeme nastave matematike učenici najčešće slušaju i prepisuju s ploče (87, 8%), 'na svome mjestu' samostalno rješavaju zadatke (87, 8%) i komentiraju prethodnu ili najavljenu provjeru znanja (87, 8%). U nastavi matematike ispitani učitelji i nastavnici najrjeđe koriste aktivnosti koje zahtijevaju samostalan rad učenika, kao što su zapisivanje vlastitih ideja o matematičkim konceptima (4, 1%), samostalno istraživanje i eksperimentiranje (17, 0%), te samostalno obrađivanje gradiva iz udžbenika (18, 2%). Na pitanje koliko vremena posvećuju poučavanju matematičkih koncepata, a koliko vremena odvajaju za rješavanje matematičkih zadataka, učitelji i nastavnici odgovorili su da u prosjeku samo 34, 8% nastave posvećuju poučavanju koncepata dok za rješavanje zadataka odvajaju 65%. Iz podataka je vidljivo da se u nastavi matematike nedovoljno razvija kritičko mišljenje, tj. samostalno promišljanje i zaključivanje o matematičkim konceptima i postupcima, te da se rijetko primjenjuje metoda otkrivanja i problemska nastava. Ovaj je nalaz važno naglasiti jer navedene vještine imaju veliku važnost za razvijanje matematičke kompetencije učenika.

matematička kompetencija; nastava matematike; nastavnici matematike; osnovno i srednje obrazovanje

nije evidentirano