Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 55429

Populacijska struktura Selške doline (Slovenija), ocenjena z migracijo prebivalstva


Vidovič, Maruška
Populacijska struktura Selške doline (Slovenija), ocenjena z migracijo prebivalstva 1996., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Populacijska struktura Selške doline (Slovenija), ocenjena z migracijo prebivalstva
(Population structure of the Selška dolina (Slovenia) using migrational analysis)

Autori
Vidovič, Maruška

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
???

Godina
1996

Stranica
177

Mentor
Rudan, Pavao

Ključne riječi
Populacijska struktura; migracija; Selška dolina; populacijska genetika; antropologija
(Population structure; migration; Selška dolina; population genetics; anthropology)

Sažetak
Populacijska struktura Slovenije proučavana je na modelu Selške doline holističkim pristupom koji daje najveću točnost u definiranju populacije jer kroz njeno proučavanje omogućava razumijevanje interakcije među genetskim i ekološkim činiocima i otkriva brojne mikroevolucijske procese. U tom okviru u ovome je radu provedena migracijska analiza populacije Selške doline. U istraživanje je bilo uključeno 7 sela u dnu doline (uzduž ceste i rijeke) i 10 planinskih sela koja leže na visoravnima pod Ratitovcem. Za svih 17 sela Selške doline uzorak je bio izabran metodom slučajnog uzorka iz arhivske građe (matičnih knjiga) za razdoblje od 1850 do 1993, to jest za 4-5 reprodukcijskih generacija. Uzorak čini 3528 ispitanika odnosno 1764 brakova (uzorak čine roditelji i djeca zbog stvarnog unosa novih gena u postojeći fond gena). Od 3526 ispitanika, 2120 ih je iz same doline "1-7", a 1408 iz planinskog dijela "11-20". Bio-matematičke-genetičke metode koje su u istraživanju upotrebljene bile su dosad primjenjene i prilagođene u brojnim istraživanjima u svijetu. U istraživanju su prevladavala dva aspekta populacijske strukture Selške doline: ocjena izoliranosti pojedinačnih subpopulacija i stupnja srodstva unutar i između subpopulacija. Migracijske analize maritalne ili reprodukcijske migracije u Selškoj dolini ukazale su na razlike među dvama izoliranim područjima, koja tvore dolinska sela "1-7" i planinska sela pod ratitovcem "11-20". Što u potpunosti odgovara povijesnim podacima o naseljavanju tih područja. Intenzitet migracije unutar tih područja bitno se razlikuje i iznosi 10% odnosno 23%, dok između tih područja iznosi niskih 2%. Intenzitet migracija iz susjednih naselja Selške doline koja nisu bila obuhvaćena u ovim istraživanjima također se razlikuje između dva područja i iznosi 16% i 6%. Intenzitet migracija iz većih udaljenosti u ispitivana sela Selške doline daleko je značajniji u prvom, nego u drugom području (8% prema 2%). Migracijska pokretljivost žena značajno je veća od one muškaraca (42% prema 4%), što odražava patrilokalni način života (muškarci se vezuju za imanje, s brakom se sele žene). Taj je utjecaj minimalan u prvom području, a vrlo značajan u drugom području. Mihgracijski kinshipi koreliraju sa stopom smrtnosti i depopulacijom ispitivanog područja. Za računanje praktičnih parametara migracije izrađen je matematički model. Na temelju četiri tipa matrica izračunati su slijedeći parametri: sistematski pritisak, endogamija, migracije na kratke i duge udaljenosti, migracijsko srodstvo unutar i izvan analiziranih subpopulacija i broj generacija potrebnih do ekvilibrija. Povezanost među tim parametrima procijenjena je pomoću linearne i nelinearne regresije. Migracijska istraživanja vršena u prostoru podataka o endogamiji (da gen ostaneu izvornoj populaciji) definirala su populaciju Selške doline kao srednje zatvorenu. Protočnost unutar područja veća je u planinskim selima nego za dolinska sela zbog njihove male veličine i time neophodnosti traženja bračnog partnera izvan vlastitog sela, što se odvija samo u okviru tog područja, koje tako pstavlja jedinstven razmnožavajući rezervoar. Planinska sela naime istovremeno pokazuju zatvorenost za imigraciju izvana (dokaz postojanjaodređenih barijera) čime se to područjepribližava pretpostavkama "teoretskog modela" izolata sa svim uzročno-posljedičnim zbivanjima unutar njega. Dobivene su visoke vrijednosti migracijskog srodstva unutar i među istraživanim subpopulacijama (posebno s muške strane). Visoka je diferencijacija potvrđena visokim vrijednostima FST. Sile koje su djelovale u pravcu homogenizacije nasuprot heterogenizacije subpopulacija Selške doline bile su slabe, na što ukazuje velik broj generacija (K) potrebnih za uspostavljanje genetske ravnoteže. Istraživanje je u potpunosti dalo odgovore na sve postavljene ciljeve i prvo je istraživanje te vrste u Sloveniji. Pokazalo se da proučavanje populacijske strukture mora obuhvatiti razmatranje interakcija što više različitih činioca, koji utječu na njeno uobličavanje. Svaka ljudska populacija podvrgnuta je, i rezultat je vlastitih specifičnosti njihovih evolucijskih pomaka. Rad je ukazao na postojanje još jednog reprodukcijskog izolata u Alpskom području Europe i njegovo moguće polako gubljenje tijekom vremena. Modernizacija i omjene u načinu života mijenjaju obrasce migracije, otvaraju do danas reproduktivno zatvorene cjeline i pružaju nove mogućnosti toku gena. Izvedeno migracijsko istraživanje daje bolji uvid u procese uobličavanja bioloških osobitosti ljudskih populacija, u evolucijske procese i odnos prema inherentnim značajkama populacije (sklad gena) i njenog okoliša i pokazuje na smjernice za javno zdravstvene akcije.

Izvorni jezik
Ostalo

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

Napomena
Nepotpun zapis!!!



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
01960101

Ustanove
Institut za antropologiju