Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 554158

Povezanost formalne edukacije i pritiska okoline sa subjektivnim osjećajem duševnog i tjelesnog zdravlja


Brborović, Ognjen
Povezanost formalne edukacije i pritiska okoline sa subjektivnim osjećajem duševnog i tjelesnog zdravlja 2010., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb


Naslov
Povezanost formalne edukacije i pritiska okoline sa subjektivnim osjećajem duševnog i tjelesnog zdravlja
(Association of Formal Education And Pressure For Changing Health Habits To Self-Perceived Mental And Physical Health)

Autori
Brborović, Ognjen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.04.

Godina
2010

Stranica
133

Mentor
Pavleković, Gordana

Ključne riječi
Rizične zdravstvene navike; formalno obrazovanje; zdravlje; SF36; HZA2003
(Social pressure; unhealthy habits; educational status; self-perceived mental health; physical health; SF36; HZA2003)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je istražiti povezanost pritiska okoline na promjenu rizičnih zdravstvenih navika, formalnog obrazovanja i subjektivno mjerenog zdravlja. U istraživanju su korišteni podaci prikupljeni Hrvatskom zdravstvenom anketom 2003 sveukupnog uzorka 9070 punoljetnih ispitanika. Navedeni uzorak umanjen je budući da su isključeni ispitanici koji se još školuju te ispitanici koji nisu iskazali obrazovni status. Poduzorak od 8806 ispitanika stratificiran je u dvije skupine s nižim (osnovna i srednja škola) i višim (viša škola i fakultet) obrazovanjem te su istražene razlike na osnovu ove podjele. Rezultati istraživanja pokazuju da: 1) Osobe višeg formalnog obrazovanja imaju bolji osjećaj duševnog i tjelesnog zdravlja od ispitanika nižeg obrazovanja. U svim analizama povezanosti osjećaja duševnog i tjelesnog zdravlja prema spolu i obrazovnom statusu ispitanika, utvrđena je statistički značajna razlika. 2) Učestalost zdravstvenih navika (pušenje, konzumacija alkohola, prehrana i tjelesna aktivnost) nije ista među ispitanicima različitog obrazovnog statusa. Muškarci višeg obrazovanja rjeđe imaju ovisničke navike (pušenje i konzumacija alkohola), a češće ne-ovisničke navike (nepravilna prehrana i tjelesna neaktivnost). Navedene razlike postoje i kod žena, ali na drugačiji način. Obrazovni status ima manji utjecaj na stvaranje ovisničkih ponašanja dok se više obrazovane žene rjeđe nepravilno hrane, ali su češće tjelesno neaktivne. Niže obrazovani muškarci značajno više puše. Iako više obrazovane žene češće puše, nije sa sigurnošću utvrđeno da je kod žena pušenje vezano uz obrazovni status. Štetna konzumacija alkohola povezana je s obrazovnim statusom u oba spola. Muškarci višeg obrazovanja rjeđe konzumiraju alkohol, a konzumacija alkohola iznimno je rijetka u skupini visokoobrazovanih žena. Više obrazovane žene rjeđe se nepravilno hrane. Suprotno tome, iako razlika nije statistički značajna, muškarci višeg obrazovanja češće imaju rizičnu naviku prehrane. Ispitanici višeg obrazovnog statusa češće su tjelesno neaktivni. 3) Pritisak okoline (zdravstvenih djelatnika i članova uže socijalne okoline) na promjenu rizičnih navika različit je prema obrazovnom statusu ispitanika te prema tome tko vrši pritisak. Bez obzira na obrazovni status ispitanika, zdravstveni djelatnici značajno više vrše pritisak na muškarce. Bez obzira o kojoj promjeni životne navike se radi, zdravstveni djelatnici češće vrše pritisak na žene nižeg obrazovnog statusa. Njihov pritisak na muške ispitanike višeg obrazovanja češće je prisutan u promjeni navike pušenja, prehrane i tjelesne aktivnosti. Iznimka su ispitanici nižeg obrazovnog statusa na koje zdravstveni djelatnici češće utječu na smanjenje konzumacije alkohola. Socijalni pritisak u pravilu je značajno veći od pritisaka zdravstvenih djelatnika. Socijalni pritisak na muškarce višeg obrazovanja češći je nego na muškarce nižeg obrazovanja. Iznimka je socijalni pritisak na prestanak pušenja koji je kod ispitanika višeg obrazovanja rjeđi nego li kod onih s nižim obrazovnim statusom. Kod žena, pritisak socijalne okoline na ovisničke navike pušenja i konzumacije alkohola gotovo je podjednak obzirom na obrazovni status. Za ne-ovisničke navike, ispravljanje prehrane i povećanje tjelesne aktivnosti, žene-ispitanice višeg obrazovanja doživljavaju gotovo dvostruko jači pritisak socijalne okoline. 4) Hipoteza da pritisak okoline na promjenu rizičnih zdravstvenih navika ima samo medijatorsko djelovanje na povezanost formalnog obrazovanja i subjektivnog osjećaja duševnog i tjelesnog zdravlja nije dokazana osim u izoliranim slučajevima povezanosti pritiska zdravstvenih djelatnika, osjećaja tjelesnog zdravlja za navike pušenja i nepravilne prehrane. Pritisak zdravstvenih djelatnika uvijek je povezan sa slabijim osjećajem duševnog i tjelesnog zdravlja, bez obzira na obrazovni status ispitanika. Uz to, pritisak zdravstvenih djelatnika na ispitanike nižeg obrazovnog statusa povezan je sa slabijim osjećajem nego kada je pritisak izvršen na ispitanike višeg obrazovnog statusa. Pritisak socijalne okoline povezan je sa slabijim duševnim zdravljem u ispitanika višeg obrazovnog statusa. U slučaju povezanosti pritiska socijalne okoline i osjećaja tjelesnog zdravlja ne postoji konzistentnost niti su rezultati statistički značajni. Medijatorska povezanost zadovoljava kriterije značajnosti isključivo za povezanost osjećaja tjelesnog zdravlja te pritiska zdravstvenih djelatnika na promjenu nepravilne prehrane i prestanak pušenja. Budući da su smjerovi djelovanja različiti za utjecaj obrazovanja na zdravlje i utjecaj pritiska zdravstvenih djelatnika na zdravlje medijaciju je moguće tumačiti tako da obrazovni status ima medijatorski učinak na povezanost osjećaja zdravlja i pritiska okoline.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
108-1080135-0264 - Regionalizam kardiovaskularnih bihevioralnih rizika – model intervencije (Silvije Vuletić, )
108-1081871-1897 - Utjecaj organizirane edukacije na kvalitetu rada u izvanbolničkoj zaštiti (Gordana Pavleković, )

Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Zagrebu

Autor s matičnim brojem:
Ognjen Brborović, (272232)