Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 55407

Sociofonetski pristup standardnom naglašavanju


Škarić, Ivo
Sociofonetski pristup standardnom naglašavanju // Govor: časopis za fonetiku, 16 (1999), 2; 117-137 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


CROSBI ID: 55407 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Sociofonetski pristup standardnom naglašavanju
(Sociophonetic Approach to Standard Accentuation)

Autori
Škarić, Ivo

Izvornik
Govor: časopis za fonetiku (0352-7565) 16 (1999), 2; 117-137

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
hrvatski jezik; naglasna standardizacija
(Croatian language; accentual standard)

Sažetak
Prigodan uzorak od 55 studenata druge i treće godine studija fonetike u Zagrebu, koji su porijeklom iz raznih dijelova Hrvatske, procjenjivao je osamdesetak naglasnih oblika riječi. Na skali od sedam stupnjeva u razmaku od tjedan dana ispitanici su procjenjivali troje: I. visinu školske spreme govornika koju asocira dani naglasni oblik, II. učestalost danog lika u ispitanikovoj uporabi i III. stupanj poželjnosti danoga naglasnog oblika za opće prihvaćeni standard. Korelacije su između tih pitanja očekivano visoke. Između školovanosti i poželjnosti naglasnog oblika r = 0.53, a između procijenjene učestalosti i poželjnosti naglasnog oblika još i veća, r = 0.69. Provjeravane su brojne naglasne dvojbe, koje su ili već od prije bile otvorene ili su se ovdje prvi put postavile. Tako je ispitan stav prema preskakivanju silaznih naglasaka na proklitiku, pa je utvrđena na ponuđenim primjerima prednost nepreskakivanju. Utvrđena je također na ponuđenim primjerima prednost zadržavanja silaznih naglasaka na drugom dijelu složenica od tuđih riječi (vijadukt, televizor), ali ta prednost nije statistički znakovita na nekim drugim riječima (npr. telefon). Na nekim posuđenicama utvrđena je sigurna prednost silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima (npr. bife, biro, ambasador). U genitivu imenica u množini s nepostojanim a prednost ima dugosilazni naglasak na predpredzadnjem slogu (Slavonaca). Prema zanaglasnoj je kvantiteti iskazan indiferentan stav, ali je utvrđena prednost kratkoga -ij, koji je od latinskog -ium. Ispitanici dopuštaju da se dugi slogovni r izgovara kratko (npr. trg). Prednost daju pojednostavnjenju naglasne paradigme (npr. u kotaru s kratkosilaznim na prvom slogu). Prednost također daju prozodijskim likovima govornik, poslanik s kratkouzlaznim na drugom slogu nad kratkouzlaznim na prvom slogu. Bolji su im silazni naglasci u dvosložnim infinitivima i preneseni naglasci pri prefiksaciji (bolje je vući s dugosilaznim, nego vući s dugouzlaznim, bolje je pronaći s kratkouzlaznim na prvom slogu nego s dugouzlaznim na drugom slogu). U svim tim i još nekim naglasnim dvojbama ispitanici daju prednost naglasnim oblicima za koje se i inače prosuđuje da su suvremeniji, kulturološki viši i karakterističniji za hrvatski jezik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130751

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Ivo Škarić (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Škarić, Ivo
Sociofonetski pristup standardnom naglašavanju // Govor: časopis za fonetiku, 16 (1999), 2; 117-137 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
Škarić, I. (1999) Sociofonetski pristup standardnom naglašavanju. Govor: časopis za fonetiku, 16 (2), 117-137.
@article{article, author = {\v{S}kari\'{c}, I.}, year = {1999}, pages = {117-137}, keywords = {Croatian language, accentual standard}, journal = {Govor: \v{c}asopis za fonetiku}, volume = {16}, number = {2}, issn = {0352-7565}, title = {Sociophonetic Approach to Standard Accentuation}, keyword = {Croatian language, accentual standard} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font