hrvatski

Gospodarski potencijali Pokrčja u svjetlu protoindustrijalizacijskih kretanja (na prijelazu 18. i 19. stoljeća)

Značajnim proširenjem teritorija Mletačke Dalmacije duboko u zaleđe, nakon mirovnih ugovora iz 1699. i 1718. godine, nakon kojih je nastupilo razdoblje dugotrajnog mira na mletačko-osmanskoj granici, stvorene su temeljne pretpostavke za konsolidaciju gospodarskih kretanja na promatranom prostoru. Kako su takva kretanja bila praćena sveopćim porastom pomorsko-trgovačkih odnosa na jadranskom prostoru, a posljedično s time i većim značajem i razvojem brojnih drugih jadranskih luka, pored mletačke taj proces također je zahvatio i dalmatinske luke, s posebnim naglaskom na drugu polovicu 18. stoljeća. U tim kretanjima značajnu ulogu tranzitnih pomorsko-trgovačkih središta imale su šibenska i skradinska luka, pri čemu je porast lučkih aktivnosti posljedično utjecao i na razvoj prvih manufakturnih pogona, na početak eksploatacije ugljena u Siveriću te na inicijativu za izgradnjom suvremenih cestovnih prometnica na samom kraju mletačke uprave.

Šibenska luka; Skradin; Mletačka Dalmacija; cestogradnja; brodarstvo; manufakturni pogoni

nije evidentirano