hrvatski

Stvaratelji javnog mnijenja u Hrvatskoj

U analizi političkih elita, primjenjujući sociometrijsku analizu (uz metodološki postupak „grude snijega“) i metodu produbljenog intervjua, autori proučavaju strukturu i stavove političkih elita u Hrvatskoj kao stvaratelje javnog mnijenja. I pored niza problema u provedbi istraživanja, dobiveni podaci daju uvid u međuodnose istaknutih pripadnika pojedinih stranaka koji, sažeto, ukazuju na relativnu zatvorenost unutar vlastitog ideologijskog okruženja, slabu interakciju s pojedincima iz drugih političkih pripadnosti, kao i različitu osnovu međusobnog uvažavanja koja je ili pozicijska (predsjednici stranaka ili države) ili reputacijska (znanje i ugled). Također, ideološka samoidentifikacija pripadnika političkih elita sukladna je njihovoj stranačkoj pripadnosti i samoidentifikaciji njihovog biračkog tijela te je prilično ideološki homogena. Zastupane vrijednosti i preferirani politički ciljevi također su sukladni prethodno analiziranim ideološkim obrascima, što ukazuje na unutarnju dosljednost različitih političkih svjetonazora i dalje doprinosi homogenosti različitih „grozdova“ političkih elita. Nadalje, njihove predodžbe o bliskoj budućnosti Hrvatske jednim su dijelom svakako funkcija postojećih političkih pozicija. U tom smislu među vladajućima vladaju znatno idiličnija očekivanja nego u redovima oporbe, koja je svjesnija mogućih problema na odabranom putu unutar Europske Unije . No, općenito gledajući, među političkom elitom dominira optimizam koji nisu uspjeli prenijeti na „obične“ građane.

Političke elite, stvaratelji javnog mnijenja, sociometrija, produbljeni intervju, ideološki obrasci, Europska Unija

nije evidentirano