hrvatski

Hrvatski prometni prag

Hrvatski gorski (goransko-lički) prometni prag kao najuži i najniži dio Dinarida izrazito je važan za šire prometno povezivanje unutrašnjosti Europe sa Sredozemnim morem. U formiranju hrvatskog prometnog praga veliku su ulogu odigrali prvi moderniji cestovni pravci. Rad nastoji sustavno i argumetnirano prikazati formiranje i značenje hrvatskog gorskog prometnog praga kao jednog od najznačajnijih kontaktnih zona Panonske nizine i Jadranskoga mora, a važniji cilj rada je detaljnija obrada geoprometnog značenja triju makadamskih cesta koje su izgrađene u 18. i 19. stoljeću: Karolinska cesta (građena od 1726. do 1732.), Jozefinska cesta (građena od 1770. do 1779.), te Lujzinska cesta (građena od 1803. do 1811. godine) – kao prve moderne ceste koje su povezale Karlovac (Zagreb) sa Rijekom, Bakrom i Senjom. Biti će govora i o drugim prometnicama na tom smjeru, koje su zajedno s navedenim cestama formirale hrvatski gorski prometni prag. Razrađuje se i objašnjava uloga novih makadamskih cesta (Karoline, Jozefine i Lujzijane) kao faktora transformacije užeg i šireg geografskog područja, te o formiranju pojma hrvatskog gorskog prometnog praga, koji je odmah nakon izgradnje Karoline, a pogotovo Jozefine i Lujzijane, postao utjecajni faktor transformacije šireg područja jugoistočne Europe. Rad prikazuje i sve relevantne faktore koji su utjecali na stvaranje i razvoj prometnog sustava na gorskom prometnom pragu, te na formiranje suvremene prometne mreže. U tom kontekstu osobito je značenje prvih makadamskih cesta koje su u kolskom prometnu povezale Panonsku nizinu i Jadran u 18. i 19. stoljeću, te su predstavljale prekretnicu u formiranju suvremene prometne mreže u gospodarskom poletu (tzv. barokna obnova) ovog dijela Europe. Nakon istraživanja izvora, sabiranja i analize postojeće građe i literature o izgradnji i korištenju prvih makadamskih cesta, terenskim se radom nastoji determinirati protezanje i stanje trasa Karoline, Jozefine i Lujzijane. Takova temeljita rekonstrukcija trasa neophodna je za razumjevanje problematike značenje prvih cesta. Usprkos velikom značenju ovih cesta do danas još nije provedeno sustavno istraživanje i sinteza događanja oko njihove izgradnje, funkcioniranja i utjecaja na razvoj jugoistočne Europe. Na kraju rad sintetički objašnjava hrvatski gorski prometni prag kao faktor transformacije hrvatskog gospodarstva, pejzaža, te moguće suvremene valorizacije Karoline, Jozefine i Lujzijane. Zaključuje se da je hrvatski gorski prometni prag - prostor sa stoljetnim iskonskim težištem cjelokupnog hrvatskog transportnoga sustava, dok su prve moderne ceste bile te koje su otvorile proces stvaranja podunavsko- sjevenojadranskog prometnog sustava kao važnog čimbenika gospodarskog napredka ovog dijela Europe.

hrvatski prometni prag; prometni sustav; Karolina; Jozefina; Lujzijana

nije evidentirano