hrvatski

Usporedba sedimentoloških i paleontoloških istraživanja klastičnih sedimenata sa izotopnim istraživanjima siga špilje Veternice u Hrvatskoj

Veternicu, najveći speleološki objekt na Medvednici i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, prvi spominje Gorjanović-Kramberger (1899). Detaljnija speleološka i geološka istraživanja započinje Poljak (1934) te nastavljaju zagrebački speleolozi i geolozi sve do danas (Panuška & Marjanac, 1977 ; Čepelak, 1977: Sutlović, 1991). Malez (1965) detaljno istražuje granulometrijski, petrografski i kemijski sastav kvartarnih sedimenata na ulaznom dijelu špilje te razlučuje tri glavna razvojna stadija špilje koji uključuju postanak glavnog kanala te postupno povlačenje vodenih tokova u mlađe odvodne kanale (ponore). Promjene granulometrijskog i kemijskog sastava klastita tumači klimatskim promjenama tijekom pleistocena. Izotopna istraživanja starosti saljeva i obalnih ploča (šelfstona) metodom uran-torij (Lacković i dr, 2010) te istraživanja klastičnih sedimenata špilje Veternice (Crnjaković i dr, 2010), omogućuju detaljniju rekonstrukciju promjena razine vode i paleookoliša u Glavnom kanalu Veternice, te tako posredno ukazuju na moguć redoslijed i vrijeme povlačenja vodenih tokova i taloženja različitih klastičnih sedimenata. Utvrđeno je pružanje freatskog i vadoznog okoliša unutar Glavnog kanala u razdoblju prije 380 000g i prije 245 000g, te prijelaz iz freatskog u vadozni okoliš između 245 000 i 235 000 godina. Najstariji, klastični sediment koji se nalazi od ulaza pa do 380m, stariji je od 235 000g, a nastao je u freatskim uvjetima. Značajni pad razine vode, odnosno prijelaz iz freatskog u vadozni okoliš, dokumentiran je slojevima saljeva Kameni slap koji su taloženi u razdoblju između 235 000g i 205 000g. U razdoblju mlađem od 235 000 godina, u dijelu špilje između 200m i 380 m taloženi su i klastični sedimenti iz vadoznih tokova, te padinsko urušni sediment ulazne dvorane. Najmlađi vadozni tok koji je napravio erozijski usjek u saljevu Kameni slap mlađi je od 205 000g. Rezultati najnovijih istraživanja doprinose određivanju apsolutne starosti pojedinih stadija razvoja Veternice te ih detaljnije razjašnjavaju. Tako je između prvog stadija (prema Malezu, 1965) karakteriziranog intenzivnim tečenjem i freatskim proširivanjem kanala i slijedećeg, karakteriziranog spuštanjem razine vode i prelaskom u vadozne uvjete, utvrđen i prijelazni stadij karakteriziran stagnacijom vodenog toka odnosno njegovim ujezeravanjem u vremenu prije 380 000 godina i prije 245 000 godina. Osim toga, utvrđeno je da je do naglog pada razine podzemne vode došlo između 245 000g i 235 000g, te da su vadozni tokovi u ovom dijelu špilje trajali najmanje do 205 000 godina. Srednje pleistocenski početak akumulacije urušno padinskih sedimenata ulazne dvorane (Malez 1965) podudara se sa prestankom tečenja odnosno spuštanjem razine vode u razdoblju između 245 000g i 235 000g, što je vjerojatno posljedica intenziviranja tektonskog izdizanja područja zapadne Medvednice, te posljedičnog ubrzavanja vertikalno usmjerenih procesa okršavanja u masivu.

špilja Veternica; paleookoliš; saljev; obalna ploča (shelfstone); sedimenti; razina podzemne vode; izotopna starost siga

nije evidentirano