Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice (CROSBI ID 581470)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Matas, Mate ; Faričić, Josip Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice // Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije / Matas, Mate ; Faričić, Josip (ur.). Zadar : Split: Sveučilište u Zadru ; Kulturni sabor Zagore ; Ogranak Matice hrvatske u Splitu, 2011. str. 45-74

Podaci o odgovornosti

Matas, Mate ; Faričić, Josip

hrvatski

Zagora – uvodne napomene i terminološke odrednice

Autori su u radu analizirali jezikoslovno i geografsko značenje pojma zagora (zaobalje, zaleđe, Hinterland, retroterra) i rasprostranjenost toponima Zagora na području Hrvatske. U obrazloženju pojma Dalmatinska zagora autori naglašavaju kako se radi o neoficijelnom i prostorno rastezljivom pojmu i kako je taj prostor stoljećima predstavljao granično ili prijelazno područje između zapadnoga kršćanskog i osmanlijskog svijeta. Upozorili su i na značajne razlike u pristupima pri određivanju granica ili prostornog obuhvata tog područja i njegovih manjih cjelina koje su se nekada nazivale i krajinama: (Drniška ili Petropoljska, Imotska, Kninska, Sinjska ili Cetinska, Vrgorska i Zagora u užem smislu (bliže zaleđe Splita i Šibenika) kojoj su autori posvetili posebnu pozornost. Istaknuto je kako se na tom području prostirala i starohrvatska župa Zagora ili Zagorje koja je prema podatcima iz dokumenta crkvenog sabora održanog u Splitu 1185. godine pripadala Trogirskoj biskupiji. Naknadno se zbog raznolikih povijesnih i drugih razloga pojam Zagora počeo širiti i na prostor srednjovjekovne župe Zmina (Smina, Zimina, Simino, Smino, Sminovo, Zminovo), koja se prostirala sjeverno od Moseća. Obrazloženi su i nazivi splitska, šibenska i trogirska Zagora koji su povezani sa širenjem utjecaja spomenutih primorskih gradskih središta kao i promjene u njihovu prostornom obuhvatu i statusu pojedinih jedinica lokalne uprave i samouprave u posljednja dva stoljeća. Istaknuta je i narodna podjela (ili nazivlje za taj prostor) po kojoj Zagoru čini podmosećki prostor, a za onaj preko Moseća koristi se naziv Ogorje i mućki kraj.

Zagora; Moseć; Zmina; krajina; župa; općine

nije evidentirano

engleski

Zagora – introductory remarks and terminology

nije evidentirano

Zagora; Moseć; Zmina; krajina; parish; municipalities

nije evidentirano

Podaci o prilogu

45-74.

2011.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije

Matas, Mate ; Faričić, Josip

Zadar : Split: Sveučilište u Zadru ; Kulturni sabor Zagore ; Ogranak Matice hrvatske u Splitu

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Geografija