hrvatski

Otpadne vode visokog saliniteta i njihova obrada

Biološko pročišćavanje otpadnih voda s visokim koncentracijama soli, kao što su otpadne vode nekih od kemijske i prehrambene industrije, te komunalne otpadne vode priobalnih naselja opterećene procijednom morskom vodom, predstavljaju složen problem. Posljedice povećanih koncentracije soli u otpadnim vodama vrlo su kompleksne. Prije svega, visoke koncentracije soli nepovoljno utječu na fizikalno-kemijske i kemijske karakteristike vode. Smanjuju topljivost kisika onemogućavajući učinkovit prijenos kisika do mikroorganizama. Nadalje, oni uzrokuju smanjenje aktivnosti bakterijskih stanica, a pri koncentracijama soli > 1% , dolazi do plazmolize stanica, njihovog odumiranja, te do smanjenja ukupnog učinka pročišćavanja [1, 2]. Literaturni podaci o utjecaju voda visokog saliniteta na procese pročišćavanja otpadnih voda prilično su kontradiktorni [3]. U ovom radu istraživan je učinak koncentracije natrijeva klorida na postupak pročišćavanja otpadnih voda aktivnim muljem u laboratorijskom mjerilu. Masene koncentracije natrijeva klorida bile su γ(NaCl) = 0, 10, 20, 30 i 50 g/L, a njegov utjecaj na biološke procese pročišćavanja praćen je na temelju promjena mikrobiološkog sastava, koncentracije, indeksa i respiratornih karakteristika mulja, te mjerenjem enzimatskih aktivnosti mulja, uključujući α-amilazu, lipazu i proteazu [3]. Rezultati ispitivanja jednoznačno potvrđuju nepovoljan utjecaj udarnih opterećenja natrijeva klorida na aktivni mulj, što se očituje u promjeni njegovog sastava i privremenom usporavanju ili zaustavljanju bioloških procesa pročišćavanja. Međutim, rezultati potvrđuju i mogućnost, sukladno literaturnim podacima [4], postupne adaptacije mikroorganizama na povećane koncentracije soli kroz dulji vremenski period, te zadržavanje aktivnosti biomase sve do koncentracija natrijeva klorida od 30 g/L.

otpadna voda; salinitet; aktivni mulj; enzimska aktivnost

nije evidentirano