hrvatski

Cijene imovine, percepcija sustavnog rizika i financijska stabilnost

Cilj istraživanja prezentiranog u disertaciji je bilo istražiti povezanost promjena u cijenama dionica i nekretnina na percepciju sustavnog rizika sudionika kreditnih tržišta kao jednog od indikatora moguće pojave financijske nestabilnosti. Naime, česte pojave financijskih nestabilnosti koje su potresle svijet u posljednjim desetljećima imale su dodirnu točku - velike oscilacije u cijenama imovine. Prilagođavajući istraživanje za razvijene zemlje, situaciji u Hrvatskoj, autorica postavlja i drugi temelji cilj, tj. traži odgovor da li događanja na tržištu nekretnina i strano vlasništvo banaka utječu na razinu bankovnih kredita privatnim sektorima u Republici Hrvatskoj. U teorijskom dijelu istraživanja autorica pronalazi uzroke pogrešne percepcije sustavnog rizika u psihološkom ponašanju mikroekonomskih subjekata. Također, pronalazi i analizira argumente zbog čega dugotrajna inflacija, financijska liberalizacija i porezni tretman zaduživanja i ulaganja u imovinu mogu utjecati na pogrešnu percepciju sustavnog rizika za vrijeme velikih oscilacija u cijenama imovine. Kombinirajući mikro i makro pristup uočenom problemu autorica slijedi, u novije vrijeme, sve aktualniji pristup istraživanja uzroka financijske stabilnosti. Na osnovu ostvarenih teorijskih spoznaja formulira konceptualni model koji je empirijski testiran na kvartalnim podacima iz SAD-a vremenskog uzorka dugog 38 godina uz pomoću Vektorskog autoregresijskog modela i Vektorskog modela korekcije pogreške. Dokazuje da rast cijena dionica utječe na smanjenje percepcije sustavnog rizika te posljedično na pojavu financijske nestabilnosti. S time da su navedeni procesi izraženiji s dužim kontinuiranim rastom cijena dionica. Prilagođavajući model i metodologiju situaciji u Hrvatskoj, autorica koristi dinamičke panel modele te uspijeva dokazati da događanja na tržištu nekretnina i strano vlasništvo banaka utječu na razinu bankovnih kredita privatnim sektorima u Republici Hrvatskoj. Znanstveni doprinos doktorske disertacije ogleda se u razvoju znanstvenih spoznaja o financijskoj nestabilnosti te unaprjeđenju metoda za njeno prognoziranje. Proširene su spoznaje o međuodnosu cijena imovne, percepcije sustavnog rizika i financijske stabilnosti, tj. važnosti psiholoških uzroka na pojavu financijske nestabilnosti. Pored znanstvenog doprinosa, doktorska disertacija Ane Rimac Smiljanić ima i važnih praktičnih doprinosa koje se očituju u predlaganju ex post metodologije određivanja uzleta i pada u cijenama imovine te predlaganju ex post modela za identificiranje moguće pojave financijske nestabilnosti. Time se omogućava bolje razumijevanje agregatnih posljedica djelovanja mikroekonomskih agenata na tržištima imovine i kredita s ciljem donošenja boljih investicijskih i kreditnih te regulativnih odluka. Spoznaje o utjecaju tržišta nekretnina te percepcije rizika iz zemlje banke majke na hrvatske poslovne banke mogu pomoći u njihovom sigurnijem poslovanju i regulaciji, osobito u kvalitetnijoj procjeni kreditnog rizika.

cijene imovine ; sustavni rizik ; financijska stabilnost ; tržište nekretnina ; strane banke

nije evidentirano