hrvatski

Ispiranje dušika pri različitoj gnojidbi kukuruza

Današnja poljoprivreda mora odgovoriti na sve veće zahtjeve za hranom, stoga je primorana koristiti povećane količine gnojiva koje štetno djeluju na kvalitetu raspoložive vode. Nitratni ioni, porijeklom iz gnojiva, kao i oni stvoreni nitrifikacijom u tlu, nemaju sposobnost vezanja na adsorpcijski kompleks, stoga se procjeđivanjem izravno unose u podzemnu vodu. To dovodi do mnogih problema za zdravlje ljudi, a i ekonomskih gubitaka Osnovni ciljevi rada bili su utvrditi utjecaj različite gnojidbe kukuruza dušičnim gnojivima na dinamiku mineralnog dušika u oraničnom sloju tla, procjednim vodama, prinose kukuruza, te na ispiranje dušika iz tla. Poljski pokus proveden je u Kotoribi, blizu Čakovca tijekom 2008. i 2009. na močvarno glejnom, epiglejnom tlu. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja, s četiri razine gnojidbe dušikom (50, 100, 150 i 200 kg N/ha) Uzorci tla za analizu uzeti su tri puta godišnje tijekom obje godine istraživanja, a procjedne voda je uzorkovana mjesečno s dubine 60 cm tenziometarskim lizimetrima. Provedene su laboratorijske analize fizikalnih i kemijskih značajki tla. Nitratni i amonijačni dušik u vodama određeni su po metodi Chapmana i Pratta (1961). Podaci su statistički obrađeni analizom varijance (ANOV-a). Povećanje dušične gnojidbe rezultiralo je i očekivanim povećanjem koncentracija mineralnog dušika u oraničnom sloju tla, te u procjednoj vodi. Koncentracije nitrata u oraničnom sloju tla kretale su se od 0, 06 do 4, 35 mg NO3-/100 g, a amonijačnog dušika od 0, 02 do 1, 63 mg NH4+/100 g tla. Signifikantno više prosječne koncentracije nitrata u tlu najjače gnojene varijante (200 kg N/ha) utvrđene su u srpnju u obje godine istraživanja, neposredno nakon izvršene prihrane, a kod amonijačnog dušika samo u srpnju 2009. godine. Koncentracije nitrata u procjednim vodama varirale su u vrlo širokim rasponima, 0, 20 do 105, 13, povremeno prelazeći MDK od 50 mg NO3-/l, uz maksimalne koncentracije tijekom lipnja, neposredno nakon primjenjene gnojidbe, te u uvjetima intenzivnih oborina. Koncentracije amonijačnog dušika u vodi bile su ujednačene i kretale se od 0, 05 – 4, 27 NH4+/l, neovisno o gnojidbi i oborinskom režimu. Prosječno ispiranje dušika iz tla raslo je od 1, 24 kg N/ha na varijanti gnojidbe s 50 kg N/ha do 3, 76 kg N/ha na najjače gnojenoj varijanti, s 200 kg N/ha. Maksimalno mjesečno ispiranje dušika (2, 42 kg N/ha pri gnojidbi s 200 kg N/ha) utvrđeno je u šestom mjesecu tijekom 2008. Najviši prinosi kukuruza (12, 3 ; 12, 5 t/ha) ostvareni su na najjače gnojenoj varijanti (200 kg N/ha) u obje godine istraživanja, ali samo je u 2008. godini bilo signifikantnih razlika u odnosu na ostale varijante gnojidbe.

dušik; ispiranje; gnojidba; kukuruz

nije evidentirano