hrvatski

Upitna je održivost tečaja kune

Trostruki suficit/deficit-proračunski, na tekućem računu platne bilance i vanjskotrgovinski - dobar je pokazatelj stanja nacionalnog gospodarstva. Kretanje kamatnih stopa, inflacije, zaposlenosti i stope rasta BDP upotpunjuju sliku. U radu se na temelju navedenih parametara pokazuje da je postojeća financijska kriza posljedica diverzifikacije realne i simbol ekonomije. Gospodarstva zemalja rezervnih valuta, osim Švicarske, u strukturnoj su krizi. Kina investirajući u vrijednosne papire SAD-a i eurozone stabilizira njihove valute pa je deprecijacija dolara i eura manja od očekivanog. Male i otvorene zemlje pokazuju kakva je ekonomska politika primjerena u uvjetima globaliziranog gospodarstva. Eurozona, posebno odnos sjever -jug, ima probleme koje nije moguće riješiti kozmetičkim mjerama. Gospodarstva zemalja PIIGS-a ne zadovoljavaju maastrichtske kriterije od uvođenja eura. Analiza zemalja PIIGS-a od temeljnog je značaja za ocjenu održivosti tečaja kune u odnosu na euro. Dosadašnja filozofija na kojoj se temelji ekonomska politika u Hrvatskoj nije u stanju održati postojeću tečajnu politiku. Hrvatskoj predstoji ili promjena politike i programirano održavanje/ napuštanje eura kao sidra ili lom koji je teško predvidiv, a izravno je ovisan o povjerenju vjerovnika. Ulazak Hrvatske u EU može, što nije izvjesno, usporiti procese, ali neće bez promjene filozofije ekonomske politike promijeniti smjer kretanja hrvatskog gospodarstva.

bruto domaći proizvod; raspoloživi društveni proizvod; zaposlenost; tečaj; trgovačka bilanca; platna bilanca; proračun; kamatna stopa; inflacija; porezna presija

nije evidentirano