Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 551928

Dinamičko upravljanje investicijskim potencijalom energetskog sektora RH


Ćosić, Krešimir
Dinamičko upravljanje investicijskim potencijalom energetskog sektora RH // Novi model rasta hrvatskog gospodarstva
Zagreb, Hrvatska, 2010. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, ostalo)


Naslov
Dinamičko upravljanje investicijskim potencijalom energetskog sektora RH
(Dynamic management of investment potential of energy sector of the Republic of Croatia)

Autori
Ćosić, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Izvornik
Novi model rasta hrvatskog gospodarstva / - , 2010

Skup
Novi model rasta hrvatskog gospodarstva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Dinamičko upravljanje; investicijski potencijal; energetski sektor
(Dynamic management; investment potential; energy sector)

Sažetak
Procjene investicijskog potencijala energetskog sektora Republike Hrvatske danas prisutne u hrvatskoj javnosti, u iznosu od desetak milijardi eura, temelje se na Strategiji energetskog razvoja RH usvojenoj od strane Vlade i Sabora Republike Hrvatske 2009. god. Međutim, brzina provođenja usvojene strategije t.j. brzina usvajanja provedbenih planova planiranih projekata, taj bi investicijski potencijal u godinama koje dolaze mogla u znatnoj mjeri ugroziti. To bi za posljedicu moglo imati samo djelomičnu provedbu usvojene strategije do 2020. godine s ozbiljnim posljedicama na energetsku sigurnost i gospodarski rast RH. Nadalje, treba isto tako naglasiti da usvojeni provedbeni planovi nisu garancija da će ih netko zaista i financirati, jer potencijalni strateški partneri i potencijalni investitori traže u Hrvatskoj mogućnosti za proširenja svog poslovanja i investiranja, nastojeći pri tome optimizirati svoje interese kroz ulaganja isključivo u one energetske projekte koji se mogu smatrati najprivlačnijim i najatraktivnijim, dakle u projekte koje karakterizira odgovarajuća dobit uz prihvatljive rizike. Koliki je broj danas takvih značajnijih energetskih projekata spremno za ozbiljne i sveobuhvatne analize od potencijalnih strateških partnera i investitora, prvo je pitanje, a koliko će njih zaista i privući ne mali financijski kapital, drugo? Ako dakle, na taj način gledamo investicijski potencijal energetskog sektora Republike Hrvatske u godinama koje su pred nama onda je potpuno razumljivo da bi on mogao imati značajna kašnjenja zbog izrazito usporene brzine rasta, te bi na kraju promatranog razdoblja njegov kumulativni iznos mogao biti bitno manji od onih procjena koje se danas iznose u Hrvatskoj javnosti. Kroz analizu dinamičkog kašnjenja brzine rasta investicijskog potencijala energetskog sektora Republike Hrvatske u narednim godinama, mogu se indirektno procjenjivati i kašnjenja rasta našeg BDP-­‐a, kao i brzina izlaska iz recesije ili depresije. Dakle ključno je pitanje što uraditi kako bismo mogli efikasno upravljati brzinom rasta investicijskog potencijala energetskog sektora Republike Hrvatske u narednom razdoblju, povećavajući na taj način kontinuirano i njegov apsolutni iznos do planiranih vrijednosti. Razumljivo je dakle da je brzina rasta investicijskog potencijala jedna od ključnih strateških upravljačkih varijabli od izuzetnog značaja za izlazak Hrvatske iz gospodarske krize i recesije. Zbog utjecaja i značaja koje dinamičko upravljanje investicijskim potencijalom energetskog sektora Republike Hrvatske može imati na ukupni rast BDP-­‐a Republike Hrvatske, posebnu pažnju treba usmjeriti na elektroenergetske objekte veće snage. To su prije svega, dakle oni energetski projekti i energetski objekti koji imaju i imati će posebnu važnosti za stabilnost i sigurnost hrvatskog energetskog sustava, kao i za rast konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. S obzirom da izgradnju velikih elektroenergetskih proizvodnih pogona karakterizira visoka tehnička kompleksnost i visoki troškovi, dugo razdoblje komercijalne primjene, te još duži rok povrata investicije, kompleksnost financijske strukture, koja uključuje mnoštvo zainteresiranih strana i investitora, te primjenu mnogobrojnih zaštitnih instrumenata, razumljive su teškoće i prepreke glede većeg aktiviranja privatnog kapitala u izgradnji novih proizvodnih energetskih pogona. Investicijski poduhvati izgradnje npr. novih elektrana zbog svega navedenog su izrazito rizični i kompleksni za potencijalne privatne investitore, te je zbog toga analiza svih potencijalnih rizika izuzetno složena i zahtjevna. Privlačenje privatnog kapitala za planirane investicije, posebno u elektroenergetskom sektoru Republike Hrvatske, biti će zbog svega navedenog veliki izazov, jer su mogućnosti financiranja velikih energetskih projekata na inozemnim financijskim tržištima smanjene uslijed globalne financijske krize, te mogućeg snižavanja rejtinga države, kao i povećanog makroekonomskog rizika. Sukladno svemu tome, u cijeloj regiji se danas uočava veliki broj novih proizvodnih objekata koji imaju samo status kandidata, dok je razina ozbiljnosti njihove izgradnje vrlo upitna. Nisu stoga čudne promjene investicijskih strategija vodećih europskih energetskih kompanija usmjerene na reduciranje njihovih investicijskih planova u inozemstvu i veću koncentraciju na domaća tržišta. Revidirajući svoje investicijske planove, neke od tih kompanija odlučile su potpuno zaustaviti svoje investicijske aktivnosti, a sve to će se svakako odraziti i na stanje u energetskom sektoru regije. Zbog toga će za privlačenje inozemnog privatnog kapitala biti ključna uloga države, kako kroz osiguranje dugoročne političke i makroekonomske stabilnosti, tako i kroz stvaranje atraktivnog investicijskog okružja i usvajanje jasnog regulatornog okvira za učinkovito funkcioniranje otvorenog tržišta električne energije. Zbog svega navedenog, u današnjim okolnostima samo mudro strateško vodstvo u RH može osigurati dostupnost investicijskog kapitala potrebnog za realizaciju postavljenih strateških ciljeva usvojenih Strategijom energetskog razvoja RH. Mogući neuspjeh u ovom segmentu mogao bi imati neželjene posljedice na druge grane gospodarstva te na ukupni društveni razvitak, te zbog toga na izloženim principima proaktivnog dinamičkog upravljanja investicijskim potencijalom energetskog sektora RH treba graditi Novi model hrvatskog ekonomskog rasta.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Ekonomija, Politologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
036-0000000-2029 - Adaptivno upravljanje scenarijima u VR terapiji PTSP-a (Krešimir Ćosić, )

Ustanove
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Krešimir Ćosić, (94616)