hrvatski

Analiza najstarijih latinskih posuđenica u hrvatskom u kontekstu ranih kontakata Romana i Slavena

Rad se bavi najstarijim latinskim posuđenicama u hrvatskom, tj. njihovom kronološkom, semantičkom i morfološkom analizom. Korpus čine riječi preuzimane iz Etimološkog rječnika hrvatskog ili srpskog jezika Petra Skoka i Jadranskih etimologija Vojmira Vinje, popunjavan podacima iz relevantne literature. Glasovne promjene u jezicima davatelju i primatelju u razdobljima prije i za vrijeme romansko-slavenskih kontakata služe dataciji posuđivanja i izložene su posebno za latinski, posebno za slavenski. Rad sadržava i primjere riječi za koje se prema određenim kriterijima ustanovilo da ne pripadaju korpusu najstarijih latinskih posuđenica. Cilj rada bio je podijeliti riječi prema vremenu posuđivanja i prema značenjskim poljima kojima pripadaju. Dvije kronološke skupine koje su se pokazale najupečatljivijima obuhvaćaju riječi posuđene prije polovice 7. st. i riječi posuđene prije polovice 9. st. Pokazuje se da većina tih riječi posuđenih prije 9. st. (kada možemo smatrati da počinje razdoblje romanskih jezika) pripada poljima biljnog i životinjskog svijeta, kuće i kućanskih pomagala, religijske terminologije, poljoprivrede te trgovine i (pomorskog) prometa. Takvo proučavanje posuđenica donosi nam i korisne spoznaje o povijesti Slavena i, kasnije, Hrvata. Rad stoga govori i o povijesnim okolnostima u kojima dolazi do kontakata Romana i Slavena, a posuđenice analizirane u radu omogućuju bolje razumijevanje područja života na kojima su ti susreti bili najintenzivniji i za Slavene najplodonosniji.

Latinske posuđenice u hrvatskom; glasovne promjene; kronološka analiza; semantička analiza; morfološka analiza; povijest Slavena; povijest Hrvata; kontakti Romana i Slavena

nije evidentirano