hrvatski

Dinamika bukovo-jelove šume u uvjetima trajne zaštite

Svrha istraživanja bila je doći do novih spoznaja o strukturi i pomlađivanju te o potrebi, metodama i intenzitetima šumskouzgojnih postupaka koji bi osigurali višenamjensku potrajnost bukovo-jelovih šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera. Cilj istraživanja bio usporediti strukturu i pomlađivanje prašumske s gospodarenim sastojinama. Šumski ekosustav ne pozna granice zona u Nacionalnom parku. Ustanovljeno je kako neprovođenje šumskouzgojnih zahvata u bukovo-jelovim šumama ima negativne posljedice za njihovo optimalno funkcioniranje: porast drvnoga obujma i temeljnice, smanjenje udjela tankih stabala, gubitak prebornoga sklopa, opadanje vitaliteta stabala, povećanje udjela suhih i trulih stabala, otežano prirodno pomlađivanje i prekid priliva pomlatka. Zato, izuzev prašuma i šumskih rezervata, s bukovo-jelovim šumama Nacionalnog parka treba gospodariti, sukladno njihovim općekorisnim funkcijama i po načelima prirodnoga uzgajanja šuma. Najpovoljniji način gospodarenja je preborni. Etat (m3/ha) treba biti usklađen s pravilima prebornoga gospodarenja. Doznaku treba prilagoditi općekorisnim funkcijama koje bukovo-jelove šume u nacionalnom parku trebaju optimalno i trajno ispunjavati. Time se osiguravaju optimalno funkcioniranje bukovo-jelovog šumskog ekosustava, višenamjenska potrajnost, prirodno pomlađivanje, priljev mladoga naraštaja, vitalitet sastojina, strukturna i biološka raznolikost te ispunjavanje općekorisnih funkcija koje bukovo-jelove šume u Nacionalnom parku imaju.

Nacionalni park Plitvička jezera; prašuma Čorkova uvala; bukovo-jelove šume; Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992; preborna šuma; preborna struktura; preborno gospodarenje

nije evidentirano