hrvatski

Herman Bollé i restauracija župne (ranije pavlinske) crkve u Remetama nakon potresa 1880. godine

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama jedan je od najvažnijih arhitektonskih spomenika okolice Zagreba. Sagrađena je u 14. stoljeću kao samostanska pavlinska crkva u gotičkom stilu. U 17. i 18. st. temeljito je barokizirana, a od početka 19. st. služi kao župna crkva. U potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu 9. 11. 1880. godine izuzetno je teško stradala. Velike štete izazvalo je osobito urušavanje svoda u glavnom brodu koji je uništio ili jako oštetio dobar dio opreme crkve: oltare, klupe i propovjedaonicu te orgulje na koru. S južne strane broda stajala je kapela svetog Maksimilijana, kojoj su zidovi jako popucali, no svod je ostao stajati. I crkveno pročelje bilo je dosta oštećeno, zabat se urušio, a zvonik između crkve i župnog dvora se raspuknuo na sve četiri strane. Župni dvor, bivši samostan, bio je pak tako oštećen da župnik u njemu nije mogao više stanovati. Uslijed velikih oštećena restauracija remetske crkve pripada skupini najopsežnijih restauracijskih zahvata izvedenih nakon potresa ne samo u opusu arhitekta koji ju je projektirao, Hermana Bolléa, već i uopće. Troškovi restauracije iznosili su 28.000 forinti, od čega je 17.000 donirao tadašnji zagrebački nadbiskup Josip Mihalović koji je bio dužan pokriti većinu troškova po tadašnjim hrvatskim zakonima jer je bio patron crkve. Budući da je u veljači 1881. još jedan manji potres pogodio Remete i dodatno oštetio crkvu i župni dvor, kao i zbog nedostatka sredstava (Nadbiskupija je morala namaknuti 150.000 forinti za restauracijske radove na raznih zgradama i crkvama) popravcima crkve neće se pristupiti sve do ljeta 1882., što je izazvalo nezadovoljstvo dijela remetskih župljana koji su se bojali da nadbiskup ne želi ukinuti njihovu župu, a crkvu srušiti, kako bi izbjegao obavezu plaćanja njezine obnove. Nakon što se o pitanju restauracije ove građevine raspravljalo i na Hrvatskom saboru radovi su konačno započeli. Restauracija je izvedena prema projektima arhitekta Hermana Bolléa, koji je od 1880. bio čelni arhitekt zagrebačke nadbiskupije i Stolnog kaptola. Zbog nedostatka sredstava crkva nije radikalno goticizirana (kako je inače Bollé postupao pri sličnim restauracijama). Barokno je pročelje samo popravljeno, a sačuvan je i barokni kor s freskama najvažnijeg hrvatskog fresko slikara 18. st. Ivana Rangera, te oltar u svetištu. Porušena je barokna kapela sv. Maksimilijana, otvoreni su stari i dijelom izvedeni novi gotički prozori na brodu i svetištu, u svetištu je izrađen novi križno-rebrasti svod, dok je glavni brod prekriven drvenim stropom, djelom oslikanim. Restauracijama u 20. stoljeću dio Bolléovih dodataka remetskoj crkvi je uklonjen i ponovno su otkrivene i restaurirane Rangerove freske u brodu i svetištu.

Herman Bollé; Remete; župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije; historicizam; restauracija spomenika; neogotika; neorenesansa

nije evidentirano