hrvatski

Pedosfera hrvatskog Mediterana - temeljna poljoprivredna odrednica

Pedosferu hrvatskog Mediterana karakterizira izrazita raznolikost i raznovrsnost, kako u pedosistematskom, tako i u proizvodno-ekološkom pogledu, te velika prostorna rascjepkanost koja se prepoznaje po dominaciji složenih karakternih jedinica svih kartografskih tema, pedoloških, vegetacijskih, korištenja i sl. Navedene značajke proizlaze iz velike varijabilnosti svih pedogenetskih čimbenika, posebno litoloških, geomorfoloških i hidroloških, Uz navedeno, temeljnim posebnostima ovog prostora doprinose specifične klimatske prilike i dugotrajan i intenzivan antropogeni utjecaj. Cilj nam je ovim radom prikazati značajke pedosfere i prostorni raspored tala poljoprivrednih prostora te procijeniti njihov potencijal za korištenje u poljoprivredne svrhe. Obrada i analiza temeljena je na bazi podataka pripremljenoj za korištenje u ESRI-jevim programskim paketima, a uključivala je: podatke iz Osnovne pedološke karte (OPK) RH, karata izvedenih iz OPK te brojne pedološke projekte i studije ; digitalne baze - Zemljišni pokrov i namjena korištenja zemljišta Republike Hrvatske (CORINE - CLC, 2006), Korištenje zemljišta (Land use, 2008) RH, Popis poljoprivrede RH 2003 te digitalnu topografiju terena u mjerilu 1:25.000. U uvjetima velike raznolikosti i prostorne varijabilnosti pedosfere i njezina korištenja te ograničenja njihova kartografskog prikaza, analizu zemljišnog prostora Mediterana mogli bismo započeti pitanjem: "Raspolažemo li s dovoljno pouzdanih, preciznih, raznovrsnih i ažuriranih podataka na temelju kojih bismo mogli dati kvantitativnu procjenu njegova poljoprivrednog potencijala te provodimo li ili planiramo sustavna istraživanja kojima bismo unaprijedili gospodarenje zemljištem kao temeljnim poljoprivrednim resursom?" Gore navedeno ističemo kako bismo ukazali na bitna ograničenja i razinu pouzdanosti procjene zemljišnog potencijala hrvatskog Mediterana koja je u radu dana za klase poljoprivrednog korištenja definirane u programu CORINE. Površina kopnenog dijela hrvatskog Mediterana, definirana na temelju kombinacije bioklimatskih pokazatelja, iznosi 1, 540.508 ha, od čega ukupna površina klasa poljoprivrednog korištenja, prema CLC-u, iznosi 609.659 ha. Unutar ovako izdvojenog poljoprivrednog prostora najveću površinu zauzimaju kartirane jedinice klase kambičnih tala obrazovanih na vapnencima i dolomitima: kalkokambisol (156.792 ha) i terra rossa (148.881 ha). Kartirane jedinice u kojima su najzastupljenija antropogena tla zauzimaju 102.500 ha. Od humusno-akumulativnih tala najzastupljeniji su rendzina (91.423 ha) i kalkomelanosol (23.917 ha). Nerazvijena tla: litosoli i koluviumi zauzimaju 31.404, odnosno 8.581 ha. Među hidromorfnim tlima najzastupljenija su glejna tla (13.611 ha) i antropogena hidromorfna (13107 ha), dok halomorfna i subakvalna tla zauzimaju jako malu površinu. U zaključcima se ističu posebnosti pedosfere te naglašava potreba razvoja poljoprivrede prilagođene okolišnim prilikama mediteranskog prostora. Zbog nepovoljne kombinacije izrazito osjetljivog okoliša i dugog, intenzivnog utjecaja čovjeka i predvidivo sve snažnijih štetnih utjecaja, potrebna su nova sustavna istraživanja koja će podržati održivo gospodarenje zemljištem.

tlo; hrvatski Mediteran; poljoprivreda

nije evidentirano