hrvatski

Utjecaj zaposlenosti roditelja na rodnu masu novorođenčeta

Cilj: Odrediti utjecaj zaposlenosti roditelja na rodnu masu novorođenčeta. Metode rada: Iz baze podataka djetetove zdravstvene knjižice obavljena je analiza rodne mase 3072-je novorođenčadi rođene 2000. godine u čest županijskih rodiličta Republike Hrvatske prema zaposlenosti roditelja. Uspoređen je udio novorođenčadi zaposlenih i nezaposlenih majki prema majčinoj dobi, komplikacijama trudnoće, gestacijskoj dobi, velikoj i maloj rodnoj masi. Rezultati: Novorođenče zaposlenih roditelja ima statistički značajno veću rodnu masu od novorođenčeta nezaposlenih roditelja (p<0, 001). Razlika je statistički značajna za zaposlenost oca (p<0, 001), majke (p<0, 001), jednog (p<0, 001) ili oba roditelja (p<0, 001) u odnosu na nezaposlene roditelje. Terminsko novorođenče zaposlenih roditelja također je teže u odnosu na terminsko novorođenče nezaposlenih roditelja (p<0, 001). Rodna masa novorođenčadi s jednim ili oba zaposlena roditelja značajno se ne razlikuje (p>0, 05), ali je značajno veća od novorođenčadi s oba nezaposlena roditelja (p<0, 001). Zaposlena majka čečće rađa makrosomno novorođenče (p<0, 001), značajno rjeđe (p<0, 001) novorođenče niske rodne mase (<2500 g) od nezaposlene majke. Zaposlene majke imaju veći broj komplikacija u trudnoći od nezaposlenih (p=0, 002). Nezaposlena majka čečće rađa prijevremeno u odnosu na zaposlenu majku (p=0, 027). Zaključak: Novorođenče zaposlenih roditelja ima značajno veću rodnu masu od novorođenčeta nezaposlenih roditelja.

Zaposlenost; trudnoća; rodna masa; novorođenče

nije evidentirano