hrvatski

Posljedice budućih demografskih promjena u Hrvatskoj

Prema jednoj relevantnoj projekciji u Hrvatskoj će 2031. biti 3 680 750 stanovnika. Tako će se u odnosu na 2001. broj stanovnika smanjiti za 756 710 ili 17, 1%! Još je nepovoljnije da će doći do daljnjeg pogoršanja dobnoga sastava stanovništva. Uslijedit će značajna kontrakcija najmlađe dobne skupine (0-6) i to za 136 760 (40, 6%) ; broj mladih (0-14) smanjit će se za 295 000 (39, 1%) ; kontingent starih 65+ bit će veći za 132 880 (19, 0%). Indeks starosti (65+/0-14) bit će 2031. godine 188, 6. U sljedećim desetljećima demografsko izumiranje bit će glavno obilježje stanovništva Hrvatske. Buduća (bio)reprodukcija bit će pod snažnim utjecajem starenja stanovništva odnosno disproporcije između pojedinih velikih dobnih skupina. U tome će najveću ulogu imati sužavanje fertilnoga kontingenta, posebice mlađih žena (20-29 godina) ; smanjit će se do 2031. za 105 330 (35, 4%). Unatoč mogućem poticaju „neće imati tko rađati“! Hoće li doći do bitnih promjena u migracijskom obrascu? Već sada manjka radne snage u određenim djelatnostima te je stoga realno očekivati da će se ubuduće poticati useljavanje. No i možebitna pozitivna bilanca vanjske migracije neće moći u jednom ili dva desetljeća zaustaviti starenje populacije. Moći će tek usporiti taj proces koji je desetljećima napredovao. Osim demografskih, brojne su i društveno-gospodarske te druge posljedice budućih demografskih promjena. Redukcija broja djece u učeničkoj dobi nameće potrebu planiranja školovanja učitelja. Očigledno će trebati sve manje učitelja i nastavnika. Uslijedit će zatvaranje mnogih škola u depopulacijskim krajevima. Prema projekciji broj djece u osnovnoškolskoj dobi (5-14) smanjit će se do 2031. za 197 570 (38, 2%). Stanje neće biti bolje ni u srednjoškolskom kontingentu. Broj stanovnika u srednjoškolskoj dobi (15-19) smanjit će se do 2031. za 119 210 (39, 9%). Brojčano smanjenje (prosječno godišnje 20 000) i starenje radnoga kontingenta implicira smanjenje obujma radne snage. Hrvatska će se uskoro suočiti s manjkom vlastite radne snage, što s današnjeg gledišta visoke nezaposlenosti izgleda pomalo paradoksalno. Dobna struktura zaposlenih će se promijeniti, značajno će se smanjiti udio mlađih radnika, odnosno zaposleni radnici bit će u prosjeku stariji. Budući da će se dobna struktura zaposlenih i dalje pogoršavati to će dovesti u pitanje dinamičniji gospodarski razvoj zemlje. Starenje stanovništva utječe na pogoršanje odnosa broja umirovljenika i broja zaposlenih. Ako ne dođe do značajnijeg povećanja stope aktivnosti i stope zaposlenosti, omjer ovisnosti u mirovinskom sustavu vjerojatno će 2031. iznositi 1:1, 1 (100 umirovljenika na 110 zaposlenih). Broj starih 75+ biti će 2031. veći za 121 900 (51, 2%) nego 2001. godine. Budući da je vrlo starim dobnim skupinama potrebna sveobuhvatna skrb, posebna njega i odgovarajući smještaj, to će uvelike opteretiti fondove socijalne skrbi i zdravstvene zaštite. Udio troškova državnog proračuna za mirovine i zdravstvenu skrb o starom stanovništvu gotovo će se udvostručiti do 2050. godine. Depopulacija i starenje stanovništva dolaze do punog izražaja na lokalnoj, naseljskoj razini. Opća je tendencija u Hrvatskoj da selo u sve većoj mjeri postaje zajednicom staračkih domaćinstava, bez mladih i nasljednika. U izrazito depopulacijskim selima starost postaje ne samo teška i usamljena, nego u mnogome tragična. Nedvojbeno je da predočene demografske promjene, procesi i posljedice koje iz toga proistječu predstavljaju veliki izazov za populacijsku, gospodarsku i socijalnu politiku Republike Hrvatske.

Hrvatska; buduće demografske promjene; posljedice

nije evidentirano